Krajem 19. stoljeća društveni život u općinskom središtu Vrbovec je bio tek u povojima jer je djelovalo svega par društava. Zapravo to i nije ništa čudno jer je to vrijeme kad su se u manjim općinskim mjestima diljem Hrvatske tek počele osnivati razne udruge. DVD Vrbovec je najstarije vrbovečko društvo koje je utemeljeno 1882. godine. Potom je ustrojeno Čitaoničko društvo Vrbovec 1886. godine. Lovačko društvo je osnovano 1896. godine. Osnivanje Hrvatskog sokola iz 1908. godine dodatno je unaprijedilo društveni život i potaknulo početke sportskog djelovanja. Prvi počeci glazbenog djelovanja vežu se uz Dobrovoljno vatrogasno društvo Vrbovec koje je 1903. godine iniciralo osnivanje društva tamburaša unutar svojih redova, koje je djelovalo svega par godine jer su 1905. godine prodane tamburice. Mihovil Jug (Čemehovec, 1874 – Zagreb, 1954). je bio kraće vrijeme učitelj u Vrbovcu koji je bio osnivač vatrogasnoga tamburaškoga zbora i predsjednik čitaonice. Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Petar Zrinski utemeljeno 1912. godine. I dok jedni navode da je HKUD Petar Zrinski nastalo iz tamburaške sekcije vrbovečkih vatrogasaca, drugi pak naglašavaju da predstavlja nastavak zborne tradicije pjevanja. Naime, osnove takve vrste glazbe postojali su već pola stoljeća ranije formiranjem pjevačkog okteta u župnoj crkvi sv. Vida u Vrbovcu.
Između dva svjetska rata u općinskom vrbovečkom središtu živjelo je nešto više od 1.600 stanovnika, ali tada je već bio razvijen raznovrstan kulturno-umjetnički, glazbeni, sportski, politički i javni život. Na sportskom planu djelovali su obnovljeni Hrvatski sokol, te osnovani Športski nogometni klub Zrinjski (1924.), Nogometni klub Tomislav (1930.), Nogometni klub Sloga (1940.) iz Đurišta, sadašnje Martinske Vesi, a spominje se i vrbovečki Nogometni klub Građanski iz 1938. godine. Općinska organizacija Hrvatske republikanske seljačke stranke Vrbovec osnovana je 1924. godine itd.
U tom razdoblju u Vrbovcu su bila aktivna i tri kulturno-umjetnička i glazbeno-prosvjetna društva: HKUD Petar Zrinski, Limena glazba (1920.) i Ogranak seljačke sloge Vrbovec Gornji (1937.). Upravo je Ogranak iz Vrbovca ostao jedina nepoznanica u sveopćoj vrbovečkoj javnosti jer se ne spominje u dosad objavljenim knjigama, monografijama i ostalim vrbovečkim publikacijama. Ogranak je ostao zaboravljen i u današnjim suvremenim publikacijama pa sve do najnovijih diplomskih radova koji se pišu na temu Kulturna baština vrbovečkog kraja. Zanimljivo je isto tako napomenuti da je 1932. godine u okviru ŠK Zrinjski osnovana tamburaško-pjevačka i glumačka sekcija. Prema tome u Vrbovcu u tim vremenima nije manjkalo kulturnih i glazbenih događanja niti plesnih uzbuđenja.
Ogranak Vrbovec Gornji je samo sporadično prvi puta naveden u knjizi Dragana Vickovića „75 godina amaterizma u kulturi“, koja je objavljena 1987. godine. Vicković je opisao djelovanje HKUD-a Petar Zrinski, RKUD-a PIK Vrbovec, KUD-a 7. maj, pjevačkog zboru SD Vrbovec, KUD-a Brastvo iz Đurišta, Zbora muzičke omladine iz Vrbovca, HSPD-a Frankopan i KUD-a Franjo Šmerda iz Dubrave, mješovitog pjevačkog zbora Paruževac, HSPD-a Grozd iz Gradeca, Ogranka Seljačke sloge iz Gradečkog Pavlovca, KUD-a Slavko kolar iz Lonjice i KUD-a Stjepan Gal iz Srpske Kapele.Ogranak Vrbovec Gornji također je samo spomenut u knjizi Gradec, autora Josipa Hršaka iz 1991.godine. Stoga nije ništa čudno i sasvim je logično da se Ogranak Seljačke sloge Vrbovec Gornji ne navodi u kulturnim knjigama jer se sve i dalje zasniva na stereotipima ranijih autora iz jugoslavenskog razdoblja. Oni su površno pisali o kulturi vrbovečkog kraja, totalno zanemarujući činjenicu da su između dva svjetska rata Ogranci seljačkih sloga djelovali u svim većim selima vrbovečke općine. Vrbovečki Ogranak je bio osnovan i djelovao je pod utjecajem tada najjače hrvatske političke snage u općini Vrbovec, Hrvatske seljačke stranke. Ogranak Vrbovec Gornji je pored kulturno-umjetničkog djelovanja bio barjaktar društvenog, prosvjetnog i javnog života vrbovečke općine. Ta spoznaja mijenja dosadašnju stereotipnu sliku, kako o kulturno-umjetničkom, tako i o političkom životu te doprinosi novom preispitivanju kolopleta društvenih zbivanja u Vrbovcu u prvoj polovici 20. stoljeća. Bogati amaterski kulturni rad seoskih društava između dva svjetska rata šireg vrbovečkog kraja odvijao se od Cugovca, Hagnja, Lubene, Podjalesa, Preseke, Repinca, Tkalca pa do Zabrđa.
Između dva svjetska rata u općini Vrbovec djelovali su ogranci Seljačke sloge u Dijanešu, Luki, Lonjici i Peskovcu koji su nastupili na pokrajinskoj smotri 25. travnja 1937. godine u Vrbovcu. U Gaju se ogranak Seljačke sloge navodi još 1930. godine. Pjevački zbor spominje se 1937. godine u Dulepskoj. O djelovanju navedenih ogranaka Seljačke sloge između dva svjetska rata i sredinom 20. stoljeća prvi puta piše Tvrtko Zebec 1995. godine u članku Kulturni identitet vrbovečkoga kraja u scenskom folklornom izrazu, u knjizi Vrbovec u prošlosti i sadašnjosti. Osnivanjem ogranaka po selima kulturno-prosvjetno djelovanje bilo je fokusirano ponajviše na suzbijanje nepismenosti u večernjim zimskim školama, te su osnivani predstavljački, pjevački i tamburaški zborovi. Ogranci su odigrali veliku ulogu, kako na kulturno-scenskom izričaju tadašnjih seljaka, tako i na jačanju hrvatske svijesti i preobražaju ruralne zbiljnosti vrbovečkog kraja. Dakako, da je svakako potrebno i napomenuti da je osnivanje ogranaka bilo usklađeno i s političkom platformom djelovanja Hrvatske seljačke stranke u vrbovečkoj općini.
Nakon Drugog svjetskog rata u općini Vrbovec obnavljaju se ogranci Seljačke sloge u Lonjici, Peskovcu, a osnivaju se u Poljani, Lovečkoj Varoši, Brčevcu, Baničevcu, Banovu, Dvorišću, kao i KUD Sloboda iz Vrbovca, Bratstvo iz Đurišta… Andrija Papa (Gaj, 1891. – Gaj, 1957.) jedan od vodećih lidera Hrvatske seljačke stranke je poslije završetka Drugog svjetskog rata, kao aktivni član vodstva HSS-a djelovao u Zagrebu, ali je isto tako bio angažiran i na području kotara Križevci i Vrbovec.Papa se zajedno s Matom Kolarom zv. Domaćina poslije Drugog svjetskog rata zdušno zalagao za obnovu rada vrbovečkog HKUD-a Petar Zrinski koji je bio stigmatiziran od strane komunističkih vlasti. HKUD Petar Zrinski je bio obnovljen tek u ozračju Hrvatskog proljeća 1969. godine. Prema tome tek je potrebno da se izvrši sustavno istraživanje kulturne baštine vrbovečkog kraja pa je tekst o djelovanju Ogranka Seljačke sloge Vrbovec Gornji samo mali doprinos da se popune praznine i doprinese rasvjetljavanju kulturne ostavštine u općini Vrbovec uoči i nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Osnivanje Ogranka Seljačke sloge Vrbovec Gornji
Na inicijativu članova Hrvatske seljačke stranke: Ivana Medverca st., Stjepana Bešana, Andre Bašeca, Ivana Gaščića i Đure Bradića, tadašnjeg općinskog činovnika, 10. travnja 1937. godine osnovan je Ogranak seljačke sloge Vrbovec Gornji. U Ogranku je u početku osnovana i diletantska skupina od 30 članova, zadužena za kulturno-prosvjetni amaterizam. Skupina je uvježbavala dramski komad, tragediju Zubin ponor, koji se s velikim uspjehom prikazivala u Vrbovcu u Hrvatskom društvenom domu. Potom je diletantska skupina uspješno nastupila i u Križevcima. Poslije tih početnih uspjeha članovi skupine uvježbali su još nekoliko dramskih komada koje su prikazivali u Vrbovcu i po okolnim selima. Ogranak je angažiranim radom i održavanjem kulturnih priredbi značajno utjecao i na razvoj prosvjetnog života u Vrbovcu i bližoj okolici.
Diletanska skupina
Ubrzo je Ogranak stekao veliki ugled i potporu Vrbovčana i prometnuo se u kreativni čimbenik društvenog i javnog života općine Vrbovec. Članovi su organiziranjem kulturno-umjetničkih priredbi pribavili financijska sredstva kojima su inicirali i provodili daljnje društvene akcije te poticali prijam novih članova. U to vrijeme aktivni članovi diletantske grupe bili su: Đuro Bradić, Ivana Medverec, Draga Durbek, Stjepan Bešan, Marica Bešan, Ivan Medverec ml., Vlado Šavorić, JagaŠavorić, Kata Bešan, Marica Poček, Albina Andrašec, Drago Medverec, Stjepan Špoljarec, Đuro Gibač, Josip Šavorić, Ivan Grdić, Stjepan Mihinec, Franjo Papa, Ferdo Vugrinović, Valent Kljuković, Andro Bašec, Stjepan Gibač, Lovro Baštek, Luka Papa, Franjo Čupak, Jakob Poček, Drago Papa, Stjepan Hržić, Pavao Bešan i Đuro Vujan.
Humanitarno-društveno djelovanje
Pored kulturno-prosvjetnog rada, Ogranak je sa svojim članstvom 1937. pokrenuo organizirano prikupljanje humanitarne potpore za izgradnju obiteljske kuće siromašnoj udovici Terezi Vitez. Obitelj Vitez živjela je tada u trošnoj drvenoj kući, pokrivenom slamom i u vrlo teškim stambenim uvjetima. Hvalevrijedna humanitarna akcija kojom se izgradila drvena kuća s krovištem pokrivenim crijepom, uvelike je pripomoglo životnom standardu i podmirivanju egzistencijalnih potreba socijalno ugroženoj obitelji Vitez. Humanitarno materijalna i logistička pomoć te skrb za potrebite ljude slabijeg imovinskog stanja definitivno je Ogranak izdigao na humanitarnoj osnovi i dodatno osnažio njegov značaj i podigao ugled u vrbovečkoj sredini.
U proljeće 1939. godine Ogranak je organizirao ekskurziju na otok Krk u mjesto Omišalj. To je svakako bio veliki događaj kako za sve članove, tako i za sam Vrbovec, jer su u to doba Vrbovčani vrlo rijetko turistički putovali na Jadransko more. U Ogranku je osnovan Sud dobrih i poštenih ljudi, kojeg su činili ugledni, cijenjeni, pošteni, nesebični i neporočni ljudi, koji su s velikim uspjehom rješavali sve seljačke sporove u selu. Sud dobrih i poštenih ljudi bio je višestruko koristan u Vrbovcu jer je na razne načine onemogućio parničenje i nepotrebne sudske troškove i odvjetničkih ureda. Dakako da je Ogranak služio i za promidžbu političke platforme HSS-a te na okupljanju hrvatskih domoljuba i protivnika velikosrpske hegemonističke politike.
Prestanak rada za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske
Ogranak je radio s velikim uspjehom do izbijanja Drugog svjetskog rata u Kraljevini Jugoslaviji kad je prestao s radom 1941. godine što je značilo i okončanje kulturno-prosvjetnog djelovanja. Pojedini članovi su stradali za vrijeme Drugog svjetskog rata. Između utjecajnijih HSS-ovaca, Ivan Medverec st.,(Vrbovec, 1898. – Vrbovec, 1981.), koji je bio od 1935. godine predsjednik mjesne organizacije HSS-a u Vrbovcu, priklonio se ustaškom režimu. Ivan Medverec st. postaje 1942. godine načelnik općinskog poglavarstva Vrbovca i na toj dužnosti zamijenio je Matu Mišaina iz Brčevca. Funkciju načelnika Medverec obavlja do 1944. godine kad je smijenjen po ustaškim vlastima. Za novog je postavljen ustaški tabornik Martin Rečnik iz Gaja, koji je poslije Drugog svjetskog rata 1945. godine ubijen od strane narodne vlasti, odnosno pripadnika NOB-a.
Obnova rada Ogranka Seljačke sloge Vrbovec Gornji
Nakon završetka Drugog svjetskog rata 1945. zamro je kulturno-sportski život u Vrbovcu. NK Zrinjski je 1945. raspušten, ali je obnovljen 1946. pod novim imenom FD Naprijed, dok nije bio obnovljen rad HKUD-a Petar Zrinski i Ogranka Seljačke sloge Vrbovec Gornji. Vrbovec je bio obilježen i politički nepoćudan od strane novih narodnih vlasti. U vrbovečkoj bitci od 5. do 7. svibnja 1945. godine poginulo je nekoliko stotina partizana te velik broj ustaša, domobrana i njemačkih vojnika. Bivši načelnik općine Vrbovec za vrijeme NDH-a, Ivan Medverec st. je preživio komunističke represije. Ugledni hrvatski HSS-ovac Andrija Papa osuđen je na višegodišnju zatvorsku kaznu. Jedan dio neistomišljenika ili pripadnika vojnih i redarstvenih snaga NDH-a s vrbovečkog područja je završio na križnom putu ili bio likvidiran od nove narodne vlasti. Ipak krajem 1940-tih i početkom 1950-tih godina jednim dijelom su obnovljeni prijeratni Ogranci s vrbovečkog područja, po selima su osnivani i novi, koji su u tom razdoblju bili lučonoše kulturnog djelovanja, ali sada pod jakom ideološkom podlogom komunističkog režima. U to vrijeme u Vrbovcu su aktivno djelovali: pjevački muški zbor Sportskog društva Vrbovec, KUD „7. maj“ Osnovne škole Vrbovec i radnički KUD Bratstvo na Đurištu.
Unatoč teškim poslijeratnim društveno-političkim okolnostima preživjeli članovi Ogranka nastojali su obnoviti djelovanje društva na širenju prosvjete i kulture u Vrbovcu. Međutim, proteklo je punih osam godina da bi se to ostvarilo. Na poticaj predratnih članova Ogranka: Ivana Medverca st., Stjepana Bešana, Ivana Gaščića, Andre Bašeca, te vrbovečkih učitelja: Nedjeljka Bobana, Branka Pavića, Vlade Hladkoga i Ivana Floka 17. studenoga 1953. godine osnovan je inicijativni odbor u Vrbovcu Gornjem u obiteljskoj kući Ivana Medverca. Na tom sastanku odlučeno je da se uz obnovu rada Ogranka odmah otpočne s pripremama i upisom novih članova. Zalaganjem svih članova inicijativnog odbora u vrlo kratkom vremenu prijavilo se oko 45 članova, većinom omladine. Obnoviteljsko/osnivačka skupština Ogranka održana je u prostorijama Osnovne škole Vrbovec 8. prosinca 1953. godine na kojoj je nazočilo 50 članova. Za predsjednika Upravnog odbora izabran je Ivan Medverec st., tajnika Stjepan Bešan, blagajnika Stjepan Špoljarec te kao članovi: Ivan Gaščić, Andro Bašec i Vera Mihinec. Osnovane su tri sekcije: muzička – koju je vodio Ivan Flok, folklorna – Branko Pavić, dramska – Nedjeljko Boban i Vlado Hladki. Napravljen je plan rada po sekcijama, a probe su se održavale u prostoru vrbovečke osnovne škole.
U vrbovečkom Domu kulture Ogranak već 31. prosinca 1953. organizira kulturno-umjetničku priredbu na kojoj je bio i predsjednik Središnjice Seljačke sloge Franjo Gaži, koja je pobudila veliko zanimanje šire vrbovečke okolice. Gažijevim zalaganjem i od zarađenih sredstava od priredbe nabavljeno je 10 tambura za tamburaški zbor za svotu od 50.000 dinara. Tamburice su iz Zagreba donijeli Ivan Gaščić, Drago Gibač i Petar Medverec. Nakon toga Ogranak još jače u 1954. godini razvija rad po sekcijama. Ogranak nastupa sa svojim kulturno-umjetničkim programom na zabavi DVD-a u Vrbovcu. Zatim Ogranak gostuje u Tvornici mesnih proizvoda u Đurištu gdje daje kulturno-umjetnički program za radnički kolektiv. Na ovaj način Ogranak je vršio ozbiljne pripreme za kotarsku smotru u Rakovcu na kojoj je nastupio u punom sastavu i s velikim uspjehom.
Prepoznatljiv rad na hrvatskoj kulturno-folklornoj sceni
Vrbovečki Ogranak je za uspješan kulturno-prosvjetni rad u 1954. godini pozvan zajedno s 15 najboljih Ogranaka iz NR Hrvatske na republičku smotru na Zagrebački velesajam gdje je uspješno nastupio u Domu JNA i na Tuškancu. Ogranak sudjeluje i na regionalnoj smotri u Križevcima gdje su nastupala društva iz križevačkog, zelinskog i vrbovečkog kotara. U razdoblju od 17. studenog do 22. prosinca 1954. godine održan je tečaj pletenja cekera iz kukuruzne komušine kojim je rukovodila članica Ogranka iz Nedelišća.
Skupština Ogranaka održana je 6. siječnja 1955. godine na kojoj je izabrano novo rukovodstvo. Za predsjednika izabran je Franjo Hržić, tajnika Drago Gibač, blagajnika Ivan Gaščić te članovi Upravnog odbora: Mato Kučan, Ivka Martinjak, Vlado Cupak i Mato Drvenkar, dok je predsjednik Nadzornog odbora bio Stjepan Špoljarec. Uz potporu starijih članova iz Upravnog odbora kao i uz pomoć prosvjetnih radnika koji su s puno entuzijazma radili u Ogranku, glavnu ulogu imala je omladina koja se kulturno uzdizala i pronosila kulturno nasljeđe svojeg kraja. Ogranak je 1955. godine organizirao izlet u Hrvatsko zagorje u Trakošćan kako bi se poboljšao rad u društvu i kako bi se pridobili novi članovi. Članovi Ogranka su se uz razne poteškoće pripremali za kotarsku smotru 1955. godine koja je bila održana u Srpskoj Kapeli. Na smotri su se Vrbovčani predstavili zapaženim nastupom. U znak priznanja na uspješan nastup kotarskoj smotri i za ostali rad, Ogranak prima spomenicu od Saveza kulturno-prosvjetnih društava Narodnog odbora Kotara Vrbovec.
Vrbovčani su sudjelovali i na općinskoj smotri u Vrbovcu. Ogranak prisustvuje godišnjoj konferenciji Središnjici Seljačke sloge u Zagrebu u Domu grafičara 1955. godine. Tom prigodom je članica Ogranka Marica Špoljarec poklonila predsjedniku Sabora NR Hrvatske Vladimiru Bakariću ručnik izvezen narodnim vezom.
Suradnja s Ogrankom iz Nedelišća
U svrhu unapređenja rada Ogranak uspostavlja suradnju s jednim od najboljih hrvatskih Ogranaka iz Nedelišća. Vrbovčani su 10. lipnja 1955. godine ugostili 32 člana iz Nedelišća, koji su istog dana u Domu kulture pred punom dvoranom održali kulturno-umjetnički program. Njihov nastup ostavio je duboki dojam na publiku i članove vrbovečkog Ogranka. Ovoj priredbi nazočili su predsjednik Središnjice Seljačke sloge Franjo Gaži, tajnik Tihomir Cvrlje, član Republičkog saveza KUD-ova Plasaj i velik broj gostiju. Iste godine vrbovečki Ogranak je uzvratno s 50 članova gostovao 18. rujna u Nedelišću. Pred Domom kulture u Nedelišću upriličen je svečani doček Vrbovčanima. U vatrogasnom domu koji je bio popunjen do posljednjeg mjesta Vrbovec je održao 20 točaka programa – većinom narodna kola i narodne pjesme vrbovečkog kraja. Potom su uslijedili nastupi KUD-ova iz područja Nedelišća. Vrbovčani su napravili izlet u Čakovec gdje su obišli i razgledali kulturno-povijesna znamenitosti grada i okolice.
Izvrsna suradnja Ogranka bila je s tamburaškim zborom iz Celina u sastavu: Ivan Šut, Ivan Persoli, Franjo Rendulić, Stjepan Remenarić i Pavle Vuljanković koji su nastupali s Ogrankom na svim gostovanjima i priredbama. Ogranak je 3. prosinca 1955. godine organizirao samostalnu priredbu u Vrbovcu. Potom Vrbovec gostuje kod Ogranka u Cubincu što je dovelo do uspostave suradnje i koristilo im u njihovom međusobnom radu. Uzvratni susret Cubinec je organizirao 7. travnja 1956. godine kad je izveo svoj prigodni program. Krajem travnja iz Središnjice Seljačke sloge stigla je pozivnica da Vrbovec sudjeluje na festivalu u Opatiji što je bilo veliko priznanje za dosadašnji predani rad Ogranka.
Općinska smotra tamburaških zbora
Prosvjetno vijeće općine Vrbovec organiziralo je 6. svibnja 1956. godine Općinsku smotru tamburaških zborova u Domu kulture u Vrbovcu. Organizaciju smotre odgovorno preuzima Ogranak čiji su članovi bili svjesni da sudjeluju u važnoj kulturnoj akciji, jer je to bila prva smotra tamburaških zborova u vrbovečkom kraju.
U programu je sudjelovalo 12 tamburaških zborova s područja vrbovečke općine, a pobjednik je bio tamburaški orkestar iz Lovrečke Velike. Voditelj Ivo Prekomorec i njegov tamburaški sastav su najkvalitetnije izveli svoj dio programa, a nagrada je bila jednomjesečni tečaj za muzički odgoj na otoku Cresu. Na smotri su bili nazočni: predsjednik Središnjice Seljačke sloge Franjo Gaži, tajnik Tihomir Cvrlje, predsjednik kotara Križevci Mato Kveštek, predsjednik općine Vrbovec Franjo Šalamun, sekretar općinskog komiteta SK Branko Gotal, Jerko Rukavina i ostali predstavnici društveno-političkih organizacija. Ogranak je prodajom hrane i pića zaradio 45.000 dinara koji su bili namijenjeni za kupnju folklorne opreme, za pretplatu na tisak, podmirenje dugova i za ostale društvene potrebe. I kroz ovu akciju Ogranak se pokazao spremnim i sposobnim da organizira i veće kulturno-umjetničke manifestacije općinskog ranga.
Općinska smotra KUD-ova i ogranaka Vrbovca bila je održana 3. lipnja 1956. godine u Gradecu. Članovi su se ozbiljno pripremili i za ovu smotru jer su se željeli predstaviti u najboljem svjetlu i kao perjanica kulturno-folklornog djelovanja u općini Vrbovec. Ogranak Seljačke sloge Vrbovec Gornji je u desetak godina svoga djelovanja sredinom 20. stoljeća izrastao u cijenjeno i poznato društvo čije su kulturne kreacije i skrb za folklornu baštinu i nasljeđe narodnih običaja bile uočene i na hrvatskoj razini. Njihovo djelovanje je uveliko doprinijelo kulturnom razvoju i bilo primjer djelovanja kod ostalih ogranaka na vrbovečkom području.
Vrbovečki Ogranak je u svom radu uspostavio mnoge veze i kontakte s drugim kulturnim društvima. U tom razdoblju djelovalo je više kulturno-umjetničkih društava po selima vrbovečke općine koja su većinom prestala s radom početkom 1960-tih godina. Potpuno sagledavanje rada Ogranka Seljačke sloge Vrbovec Gornji zahtijeva daljnji istraživački rad, koje je ostavilo dubok trag na vrbovečkoj kulturno-umjetničkoj sceni. KUD Slavko Kolar je bio osnovan u Lonjici 1968. godine, a obnovom rada HKUD-a Petar Zrinski 1969. godine preuzima vodeću ulogu u kulturno-umjetničkom radu u općini Vrbovec koju ponosno promiče sve do današnjih dana. Uz HKUD Petar Zrinski na području grada Vrbovca u sadašnje vrijeme djeluje još jedino Izvorna folklorna skupina Brčevec koja je osnovana 1982. godine .
Literatura:
Vladimir Bermanec, Josip Posarić, Alojzija Tvorić, 2012. 130. obljetnica Dobrovoljnoga vatrogasnoga društva Vrbovec, DVD Vrbovec i Nakladnička kuća Tonimir, Varaždinske Toplice.
Zdenko Brezarić, 2020., Ogranak Seljačke sloge Vrbovec Gornji (I. dio), Vrbovečke novine br. 84.
Zdenko Brezarić, 2020., Ogranak Seljačke sloge Vrbovec Gornji (II. dio), Vrbovečke novine br. 85.
Stjepan Zdenko Brezarić, 2014., Sport, u: Sanja Prijatelj (ur.). Vrbovec – 770 godina, Grad Vrbovec i Pučko otvoreno učilište Vrbovec.
Zdenko Brezarić, 20. studenoga 2021., Društveno-politički djelatnik i vrbovečki načelnik Ivan Medverec https://radiovrbovec.hr › vijesti › drustveno-politicki-dj…
Zdenko Brezarić, 25. listopada 2021., Zastupnik HSS-a u jugoslavenskoj Narodnoj skupštini Andrija … https://radiovrbovec.hr › Vijesti
Rudolf Gretić, 1956., Historijski elaborat područja stanice Narodne milicije Vrbovec, Muzej policije, Zagreb.
Josip Hršak, 1991., Gradec, Katolički župni ured Gradec.
Ines Petrinović, Kulturna baština vrbovečkog kraja, Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet Odsjek za učiteljske studije (Čakovec), 2020.
Dragan Vicković, 1987., 75 godina amaterizma u kulturi, HKUD Petar Zrinski, Vrbovec.
Tvrtko Zebec, 1995., Kulturni identitet vrbovečkoga kraja u scenskom folklornom izrazu, u: Branko Čegec (ur.), Vrbovec u prošlosti i sadašnjosti, Matica hrvatska Vrbovec.
Spomenica Ogranka seljačke sloge Vrbovec Gornji, kod obitelji Čegec Vrbovec.
Zapisnik o sjednicah Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Vrbovcu od 1898. do 1909.
Zdenko Brezarić
