U prostorijama vrbovečkog Crvenog križa, prošlog je tjedna održana javna tribina u sklopu projekta „BuBa – budi uključen, budi aktivan“, na kojoj su uvodno predstavljeni rezultati opsežnog anketnog istraživanja o stavovima umirovljenika o kvaliteti života starijih osoba. Javna tribina započela je uvodnim obraćanjem ravnateljice GDCK Vrbovec Jelene Mucko, koja je okupljenima predstavila dosadašnji tijek istraživanja o kvaliteti života umirovljenika i bitnim elementima pri odlučivanju u situacijama institucionalnog smještaja, odnosno, njihove preferencija i stupanj zadovoljstva kvalitetom života.
Nastavno na izlaganje ravnateljice Mucko, voditelj istraživanja, dr. sc. Josip Kereta objasnio je predmete istraživanja: ispitati razinu zadovoljstva kvalitetom života te spoznati razinu kvalitete smještaja koja zadovoljava očekivanja umirovljenika, kao i razlike u pojedinim segmentima zadovoljstva kvalitetom života umirovljenika, odnosno ispitati postoje li predrasude o pojedinim oblicima smještaja. Istraživanje je provedeno na uzorku od ukupno 1530 ispitanika, a istraživanje su provodili volonteri društava Crvenog križa s područja cijele RH. Rezultati su analizirani na razini svih ispitanika – onih koji žive u organiziranom smještaju, koji žive kod člana obitelji, te onih koji žive u vlastitom kućanstvu te su uspoređivani odgovori pojedinih kategorija umirovljenika.
Kako ističe Kereta, kao posebno interesantni rezultati istraživanja istaknuti su cijena smještaja koju si mogu priuštiti, pri čemu si najnižu cijenu smještaja mogu priuštiti umirovljenici koji žive kod člana obitelji. Nakon prezentacije rezultata istraživanja, otvorena je rasprava kojoj su prisustvovali predstavnici partnera na projektu „BuBa“, umirovljenici s područja Vrbovca i obližnjih općina Dubrava, Gradec, Farkaševac, Rakovec i Preseka, predstavnici obiteljskih domova i udomitelja te korisnici usluga udomiteljstva. Predstavnici udomitelja prezentirali su svoja iskustva s korisnicima i mogućnostima koje im sustav nudi za povećanje kvalitete života i provedbe usluge koje udomitelji pružaju. Dio prisutnih umirovljenika iznijelo je svoje stavove oko procesa zbrinjavanja u poodmakloj životnoj dobi i iskustvima oko institucionalizacije.
–U raspravi je postavljeno pitanje da li je cijena smještaja i razlog što žive kod člana obitelji. Konstatirano je da oni koji su smješteni u nekom obliku institucionalnog smještaja imaju bolje mišljenjeo institucionalnim oblicima smještaja. Za razliku od njih, oni koji žive u vlastitom kućanstvu i koji žive kod člana obitelji imaju suprotne stavove. Kod odluke o odabiru institucionalnog smještaja odgovori su kod sve tri kategorije ispitanika vrlo slični. Svi ispitanici kao najvažnije elemente odabiru kvalitetu liječničke skrbi, kvalitetu osoblja doma, cijenu, kvalitetu i raznovrsnost prehrane. Svi ispitanici se također u visokom postotku slažu da bi za starije trebalo ponuditi drugačiji oblik smještaja (npr. stambene zajednice), odnosno,ispitanici koji žive u vlastitom kućanstvu ili kod člana obitelji pristaju na institucionalni smještaj samo u slučaju nepokretnosti i nekontaktibilnosti – objašnjava Kereta i dodaje kako su stavovi sudionika javne rasprave potkrijepili rezultate anketnog istraživanja: sudionicima su pri odlučivanju o smještaju bitni idući kriteriji: kvaliteta usluge i liječničke skrbi te cijena smještaja.
Sudionici rasprave dotakli su se i predrasuda oko postojećih oblika smještaja, ali govorili i o novim, alternativnim oblicima smještaja poput prijedloga za osnivanje prve eko-urbane stambene zajednice za kolektivno stanovanje starijih osoba i djece s poteškoćama u razvoju. Kereta zaključuje kako je rasprava na javnoj tribini zapravo potvrdila rezultat istraživanja da su stambene zajednice mogući prihvatljivi i humaniji oblik smještaja i organizacije života osoba starije životne dobi, te bi trebalo poticati državu i društvo da više ulažu u takve oblike smještaja.
