Nogometni klubovi u Dubravi, Gradecu i Vrbovcu između dva svjetska rata

Iako je napisano nekoliko knjiga i feljtona o nogometnoj povijesti Vrbovca, Dubrave i Gradeca, još uvijek ima podataka o nogometnim klubovima koji izazivaju čuđenje i znatiželju, ali i potiču na nova istraživanja o samim počecima „najvažnije sporedne stvari na svijetu“ na vrbovečkom području. Početak sporta u Vrbovcu veže se uz Hrvatski sokol čija je osnivačka skupština održana 8. studenog 1908. godine, a potvrda pravila provedena 27. ožujka 1909. godine pod brojem 18951 od Zemaljske vlade u Zagrebu. Bilježnik Pavao Dolar je zaslužan što se 1914. godine podigao društveni život u Dubravi i što je osnovano društvo Hrvatski sokol.

Upravo Hrvatski sokol postaje značajan faktor sportskih aktivnosti u Vrbovcu kojem je svrha bila „gojenje i promicanje tjelovježbe i društvenosti”, ali je prosvjetnim i kulturnim radom djelovao na širenju hrvatske i domoljubne svijesti. Obnova Hrvatskog sokola u Vrbovcu izvršena je nakon Prvog svjetskog rata, a sokolske čete se formirajui po drugim naseljima. Osnivanje klubova na vrbovečkom području započelo je početkom 1920-tih godina, puno kasnije u odnosu na okolne općine. U Svetom Ivanu Zelini Nogometni klub Viktorija je osnovan 1907., u Križevcima Velebit 1909., Viktorija 1909., Athena 1910., Asociatis oloris (labudovi) 1911. i Panonia 1912., a u Ivanić-Gradu Panonia 1909. i Graničar 1919. godine. Slijedom navedenog prezentiramo podatke o nogometnim klubovima po godinama osnivanja u općinskim središtima Dubrava, Gradec i Vrbovec, koji su zabilježeni u knjigama, rukopisima ili u arhivskoj građi.

Sportski klub Domro Dubrava  (1923.)

Autori knjige “80 godina nogometa u Dubravi”, Vojislav Đukić i Franjo Marković iz 2003. godine, navode: „Po tvrdnjama starih Dubravaca, prvu nogometnu loptu u Dubravu donio je 1923. Ilija Tatomir zvani Gavran, a iste godine osniva se sportski klub pod nazivom Domro (Dubrava). Budući da tih godina nije bilo organiziranog natjecanja, nogometaši Domra su igrali između sebe na igralištu koje se nalazilo na Hordokovom zemljištu (vlasnik Bradić), sadašnja Strossmayerova ulica. Prvu službenu utakmicu Dubravci su odigrali 1930. godine i to sa ŠK Zrinski iz Vrbovca. “Međutim, prema navodima urednika/autora knjige Sto godina nogometa u Hrvatskoj 1880-1980, iz 1981., Franje Frntića i Dragutina Hripka, napisano je da je sportski klub u Dubravi osnovan 1930.godine. Očito da su se Frntić i Hripko rukovodili činjenicom da su Dubravci odigrali prvu utakmicu 1930. godine. I dok Đukić i Marković iznose podatak po kojem je Domro odigrao uzvratnu utakmica protiv vrbovečkog Zrinskog 3. svibnja 1931., prema arhivi Zvonimira Štanfla, tada je bila odigrana utakmica između momčadi Dubravka (Dubrava) i Tomislav (Vrbovec) 1:2, koja je zabilježena i fotografijom iz tog vremena. Napomenimo da je Dubrava 1921. godine, prema popisu stanovništva imala 854 stanovnika. O djelovanju nogometnog kluba u Dubravi postoje vrlo oskudni podaci u tom razdoblju, ali u svakom slučaju Dubravci su u tim godinama razvijali početke sportskog djelovanja.

Športski klub Graničar iz Dubrave (1924.)

1924. Frntić i D. Hripko u prije navedenoj monografiji iznose ipodatak da je u Dubravi 1924. godine bio osnovan Športski klub Graničar. Međutim, o dubravskom Graničaru nisu ništa napisali V. Đukić i F. Marković u svojoj knjizi. Graničar ne spominje ni vrbovečki kroničar Z. Štanfel u svojim zapisima, niti su ga spominjali Jadranko Mijalić i Franjo Simić u svojim publikacijama. Tako i dalje ostaje enigma o dubravskom klubu Graničar i odakle su F. Frntić i D. Hripko crpili izvore za svoje tvrdnje.

Športski klub Zrinjski iz Vrbovca (1924.)

U Vrbovcu je prema popisu stanovnika iz 1921. godine zabilježeno 1.655 žitelja. Vrbovčani su još davne 1920. po okolnim livadama krpenjačom počeli igrati nogomet. Križanec je od kožne torbe sašio kožnu loptu koju je vrbovečka mladež više pumpala nego s njom igrala, ali je nogomet dobivao sve više poklonika. Prvu nogometnu loptu u Vrbovec donio je student medicine Željko Novak 1923. godine koju je pribavio od zagrebačkog ŠK Poštar.

U vrbovečku nogometnu povijest zlatnim slovima je upisan 8. rujan 1924. godine jer je tada odigrana prva utakmica u Vrbovcu. Vrbovčani su nastupili pod imenom ŠK Zrinjski protiv Graničara iz Ivanić-Grada. Iskusniji gosti su pobijedili rezultatom 6:2. Prvi pogodak za Vrbovčane postigao je Franjo Gaščić, a drugi Velimir Farsky. Sastav Zrinjskog bio je: Drago Božičković, Šandor i Stjepan Berković, Slavko Kučan, Ivan Mahmed, Nikola Balija, Josip Bedeković, Franjo Gaščić, Velimir Farsky, Dane Staić i Stjepan Rišanek. Utakmicu je sudio domaći sudac Anđelko Pretković koji je tako ostao zabilježen kao prvi vrbovečki nogometni sudac. Osnivačka skupština vrbovečkog športskog kluba Zrinjski je održana 23. rujna 1924. godine na kojoj su bili nazočni: Velimir i Marijan Farsky, Željko Novak, Slavko Kučan, Janko Perko, Franjo i Ivan Gaščić, Ivan Mahmed, Stjepan Rišanek, Nikola Balija, Drago Božičković, Pavao Filet i Dane Staić. Na skupštini nije izabran predsjednik, nego Upravni odbor u sastavu: potpredsjednik Ž. Novak, tajnik  F. Gaščić, blagajnik I. Mahmed, kapetan V. Farsky, potkapetan i oružar S. Rišanek, podoružar N. Balija, odbornik D. Božičković i odbornik II L. Perko. U Revizioni odbor izabrani su kao predsjednik I. Gaščić i P. Fiket. Tek je na 7. odborskoj sjednici 18. listopada 1924. godine za predsjednika izabran Nikola Nikšić, tadašnji nadzornik pruge u Vrbovcu, a proširen je i Upravni odbor u koji su ušli: R. Božičković, J. Perko, A. Cvetković, J. Bedeković, S. Kučan, D. Staić, J. Čerkez, V. Štanfel i M. Horvatić.

Od samog početka osnivanja nogometnog kluba razvijaju se vrlo dobri odnosi s HPD „Petar Zrinjski“ koji ustupa dio svoga prostora u kuli za potrebe nogometaše Zrinjskog, a prve svlačionice bile su u gostioni vrbovečkog ugostitelja i dobrotvora Stjepana Kurtanjeka. Početkom 1925. godine u ŠK Zrinjski dolazi do formiranje dviju novih sekcija – hazena i lakoatletičari. Za prvog trenera izabran je Antun Cvetković, vrbovečki dimnjačarski obrtnik. U tom trenutku vrbovečka mladež imala je mogućnosti da se aktivno bavi tjelovježbom i sportom u Hrvatskom sokolu i novoosnovanom ŠK Zrinjski što dovodi i do zajedničkih akcija, ali i do sportskog rivaliteta. Bilo je to vrijeme uspostavljanja odnosa i odigravanja prijateljskih utakmica s drugim klubovima od Ivanić-Grada, Križevaca, Svetog Ivana Zeline, Dugog Sela, Božjakovine, Sesveta, Velike Gorice, pa sve do Koprivnice, Kutine i Zagreba. U zimskim mjesecima unutar kluba članovi su se bavili kulturno-umjetničkim radom jer su 1925. godine osnovali diletantsku i malu glazbenu sekciju.

Dana 16. srpnja 1929. godine održana je izvanredna skupština. Za novog predsjednika izabran je Vilim Kolarić, potpredsjednika Leopold Perko, tajnik je ostao Gaščić, blagajnika Š. Sekulić i za članove Upravnog odbora A. Cvetković i S. Kolar. Revizioni odbor činili su I. Bedeković i S. Rišanek. Svi su oni svojim aktivnostima dali novi zamah u razvojnim klupskim procesima. Peta obljetnica kluba bila je obilježena nizom sportskih manifestacija, a središnja proslava održana je 28. kolovoza 1929. godine kada je bila odigrana utakmica s Olimpijom iz Velike Gorice. U sklopu proslave organizira se 1. rujna 1929. godine „izvanredna priredba“, odnosno nogometna utakmica između Suhih i Debelih. Na odigravanje ekshibicijske utakmice pozvani su stariji članove iz kluba i Hrvatskog sokola, te ine osobe iz javnog života koje nisu bili vične nogometnim vještinama što je predstavljalo veliki mamac znatiželjnim gledateljima. Prikupljeni prihod s utakmice u iznosu od 1.321 dinara bio je uplaćen u korist izgradnje Društvenog doma u Vrbovcu. Od tada je nastala tradicija odigravanja takvih utakmica svakih nekoliko godina u Vrbovcu koja se održala sve do današnjih dana.

Prema dosad dostupnim podacima ŠK Zrinjski nije se uključio u natjecanja Zagrebačkog nogometnog saveza već je cijelo vrijeme igrao prijateljske utakmice. Potrebno je napomenuti da je u tom pionirskom razdoblju ŠK Zrinjski nailazio na mnoga nerazumijevanja u svom radu, koja su iziskivala financijska sredstva za kupnju sportske opreme i rekvizita, održavanje igrališta, troškove za putovanja i ostale organizacijske izdatke. Iako su se u tijelima upravljanja kluba nalazili ugledni i stariji Vrbovčani, ipak su većinu sačinjavali aktivni igrači i zaljubljenici u nogomet, koji su svojim nesebičnim radom i voluntarizmom utrli put razvoju i tradiciji sporta u Vrbovcu, koji je postao stožerno mjesto razvoja nogometa u vrbovečkom kraju.

Športski klub Tomislav iz Vrbovca (1930.)

U sportskom životu Vrbovca 1930. godine pojavljuje se novo nogometno društvo jer je došlo do osnivanja Športskog kluba Tomislav pod patronatom trgovačke kuće Horvat. Tako se samo u nekoliko godina po prvi puta razvio sportski rivalitet između vrbovečkih klubova Zrinjski i Tomislav, koji su podijelili dotad jedinstvenu navijačku scenu. O djelovanju Tomislava postoje vrlo oskudni podaci. Tijekom 1933. godine prestaju aktivnosti u ŠK Tomislav.

Hrvatski športski klub Gradec (1935.)

Prvu loptu je u Gradec donio 1929. postolarski kalfa Josip Tušek. Prema popisu stanovništva u Gradecu je 1931. godine bilo 515 žitelja u kojem je 1935. osnovan HŠK Gradec. Iste godine odigrana je i prva utakmica. Otada Gradečani igraju utakmice protiv Vrbovčana, Križevčana i Dugoselčana te drugih momčadi. Postoje zabilježene sljedeće utakmice iz tog razdoblja: 21. svibnja 1939. DŠK (Dugo Selo) – Gradec 3:3, 25. lipnja 1939. Gradec – Tomislav (Križevci) 2:2, 24. ožujka 1940. Gradec – Zrinjski (Vrbovec) 1:2 i 30. lipnja 1940. Gradec – Zrinjski 0:4. Između dva svjetska rata u Gradecu postoji nogometno igralište. Prema tome i Gradec spada u mjesta koja su odigrala pionirsku i važnu ulogu u razvoju nogometa u vrbovečkom kraju.

Vrbovečki Građanski (1938.)!?

Dugoselski nogometni kroničar Mato Cobović je od 1929. do 1942. godine bilježio sve odigrane utakmice Dugoselskog športskog kluba – DŠK-a., koje su objavljeni u knjizi Dugoselska nogometna kronika iz 2003. godine, koju je uredio Branko Kocet. Tu su navedene utakmice koje je DSK igrao protiv vrbovečkog Zrinskog. Međutim, u toj knjizi je navedeno da je M. Cobović zapisao da je DŠK 1938. godine igrao i dvije utakmice protiv Građanskog iz Vrbovca. Prva je bila odigrana 15. svibnja u Vrbovcu koja je završila rezultatom 2:2, a druga 12. lipnja u Dugom Selu pobjedom Građanskog 2:1. Teško da bi Cobović pogrešno upisao naziv vrbovečke momčadi jer su DŠK i Zrinjski godinama igrali međusobno utakmice, vrlo dobro su se poznavali i razvijali sportski rivalitet koji traje sve do današnjih dana. Nedvojbeno da ovaj intrigantan podatak o vrbovečkoj momčadi Građanski pobuđuje znatiželju, tim više jer te godine DŠK prema Coboviću, nije odigrao niti jednu utakmicu sa Zrinjskim. Naime, zbog međusobne blizine Dugog Sela i Vrbovca, DSK i Zrinjski su tradicionalno barem jednom godišnje međusobno igrali utakmicu. Kako je došlo formiranja ekipe Građanskog nije poznato ili se pak radi o igračima Zrinjskog koji su nastupili pod imenom Građanski još je uvijek nepoznanica, ali se u svakom slučaju novi podaci o razvoju nogometa u Vrbovcu tek traže da se iscrpnije istraže. Za napomenuti je također da Z. Štanfel, J. Mijalić i F. Simić također ne spominju vrbovečki Građanski.

ŠK Sloga iz Đurišta (1940.)

Prema zapisu kapetana Zrinskog, Dragutina Koretića, od 4. kolovoza 1940. godine odigrana je utakmica Zrinjski – Sloga iz Đurišta (sadašnja Martinska Ves). Zrinjski je tada pobijedio s rezultatom 6:0. To je prvi poznati zapis o postojanju tvorničkog sportskog kluba u općini Vrbovec. Popularnost nogometa u okolici Vrbovca svake godine bila je sve veća između dva svjetska rata. Stoga nije nikakvo iznenađenje niti čudo, da se u Đurištu, gdje su mladi radnici, kalfe i šegrti radili kod industrijalca Đure Predovića, mogla oformiti radnička nogometna momčad. Z. Štanfel u svojim zapisima i F. Frntić i D. Hripko u knjizi „Sto godina nogometa u Hrvatskoj“ iznose da NK PIK Vrbovec svoje korijene vuče iz 1940. U ovom se primjeru iz različita tri izvora potvrđuje da je u okrilju mesne industrije u Đurištu još prije Drugog svjetskog rata bila formirana nogometna momčad. Sportski život u Đurištu je obnovljen nakon završetka Drugog svjetskog rata, ali pod drugačijim društveno-političkim okolnostima, jer je tvornica bila nacionalizirana.

Poznati vrbovečki nogometaši u zagrebačkim klubovima

I na kraju napomenimo da je jedan od najvećih, ako ne i najveći vrbovečki nogometaš, Augustin Bivec rođen 30. rujna 1909. godine u Vrbovcu, koji je preminuo je 22. lipnja 1987. godine. Bivec je imao sjajnu nogometnu karijeru koju je započeo 1925. i koju je okončao 1939. godine. Bio je igrač zagrebačkih klubova Građanskog, Concordije i HAŠK-a te beogradskog BSK-a. U dresu Građanskog osvojio je 1937. godine državno prvenstvo Kraljevine Jugoslavije i bio je u sastavu Građanskog kada je osvojeno prvo mjesto na Zimskom kupu. Bivec je jedinu utakmicu za reprezentaciju Jugoslavije odigrao 6. kolovoza 1933. godine u Zagrebu protiv Čehoslovačke, koja je završila pobjedom domaćina 2:1. Poslije igračke karijere Bivec je godinama bio uspješni trener. Vrbovčanin Viktor Farsky, koji je bio šef vrbovečke pošte u razdoblju od 1921. do 1928. godine, igrao je početkom 1920-tih godina za zagrebački ŠK Poštar. Drugi Vrbovčanin, Vlado Gaščić je u tom razdoblju bio član zagrebačkog željezničarskog športskog kluba. Ovo je samo dokaz da su Vrbovčani bili u tom razdoblju vrsni nogometaši, koji su prva nogometna iskustva stjecali u zagrebačkoj i inim sredinama te da su neki od njih svoja sportska i životna iskustva kasnije prenosili svojim sumještanima.

Daljnji istraživački rad o nogometnim počecima

Sportski klubovi u Dubravi, Gradecu i Vrbovcu uz društva Hrvatskog sokola predstavljaju čimbenike razvoja sportskog i društvenog života u pionirskom razdoblju kada su sportaši tražili svoju afirmaciju. Ubrzo potom osnivanjem i drugih sportskih sekcija unutar ŠK Zrinjski pokrenuo se nezaustavljiv razvoj sportskih zbivanja najprije u Vrbovcu, a potom i u ostalim mjestima vrbovečke općine. Ovo je samo predstavljanje dosad poznatih podataka o razvoju nogometnog sporta koji je bio katalizator razvoja sportskog i društvenog života na vrbovečkom teritoriju. Sportsko razdoblje između dva svjetska rata podrazumijeva dodatno i daljnje detaljnije pretraživanje i proučavanje po arhivima u Zagrebu, Bjelovaru i Križevcima, ali i po knjigama, publikacijama, novinama, časopisima ili osobnim arhivima. Istraživački rad je neminovan, kako bi se svekolikoj javnosti, što objektivnije predstavio sportski život u počecima razvoja nogometa između dva svjetska rata u tadašnjim općinama Dubrava, Gradec i Vrbovec, koji uskoro slavi stotu obljetnicu na ovim prostorima.

Literatura:

1. Stjepan Zdenko Brezarić, Devedeset godina nogometa u Vrbovcu. Vrbovečke novine, br. 34. 2014. – br. 50. 2015.
2. Stjepan Zdenko Brezarić, (2014.), Sport, u: Sanja Prijatelj (ur.). Vrbovec – 770 godina. Vrbovec. Grad Vrbovec i Pučko otvoreno učilište Vrbovec.
3. Vojislav Đukić, Franjo Marković, (2003.), 80 godina nogometa u Dubravi, Dubrava, NK Dubrava.
4. Franjo Frntić, Dragutin Hripko, (1981.), Sto godina nogometa u Hrvatskoj 1880-1980, Nogometni savez Hrvatske
5. Josip Hršak, (1991.), Gradec. Katolički župni ured Gradec.
6. Grupa autora, (1977.), Sedamdeset godina nogometa u Zelini, Nogometni klub Zelina.
7. Franjo Husinec, (1999.), 90 godina nogometa u Križevcima, Matica hrvatska Križevci i Nogometni klub Križevci.
8. Branko Kocet, (2003.), Dugoselska nogometna kronika, Grad Dugo Selo i NK Dugo Selo
9. Dragutin Koretić, Hrvatsko prosvjetno sportsko društvo Zrinjski u Vrbovcu, 1940. rukopis
10. Jadranko Mijalić, (1994.), 70 godina nogometa u Vrbovcu. Vrbovec. Poglavarstvo općine Vrbovec.
11. Franjo Simić, (2004.), Nogomet u Vrbovcu. Vrbovec. NK Vrbovec.
12. Zvonimir Štanfel, 60 godina nogometa u Vrbovcu 1924 – 1984, Komuna, Vrbovec, br. 1 (313) – 14-15 (326-327). 1984.
13. Zdenko Vuković – Cena, (2004.), Nogomet u Zagrebačkoj županiji, Nogometni savez Zagrebačke županije.
14. Nogometni leksikon, (2004.), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.

Zdenko Brezarić