U vrijeme Hrvatskog proljeća u općini Vrbovec pokrenuti su društveni, kulturni i sportski procesi koji su doprinijeli iskazivanju osjećaja hrvatstva pa su se obnavljala prijašnja društva, vraćala se izvorna imena ili osnivala nova pod nazivom Zrinski. To je bilo reformno razdoblje u hrvatskoj politici, društvu i kulturi, posebno obilježeno snažnim iskazivanjem hrvatskoga nacionalnog bića u tadašnjoj jugoslavenskoj državi. Tijekom 1969. godine obnovljen je rad Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Petar Zrinski, koji je osnovan 1912. godine. Društvu je nakon završetka Drugog svjetskog rata bilo naprasno onemogućeno djelovanje od strane komunističkih vlasti. Vrbovečki NK Petar Zrinski je osnovan ujesen 1970. godine na krilima novog političkog kursa i masovnog oblika promicanja hrvatskog nacionalnog identiteta. Ogranak Matice hrvatske Vrbovec je podržao politike čelništva Hrvatskog proljeća.
Prvo vrbovečko sportsko društvo Zrinski osnovano je 1924. godine. Poslije Drugog svjetskog rata nogometnom klubu Zrinski dekretom je 1945. godine zabranjena obnova rada. Sportski život se u Vrbovec vratio 1946. godine, ali pod utjecajem komunističkih vlasti i pod novim imenom Fiskulturno društvo Naprijed. Tako su imena društava Zrinski od 1945. godine, a i kasnije zapravo politički bila nepoćudna i defacto zabranjena u vrbovečkom kraju. Stoga se sportsko-politička pozadina povratka imena Zrinski mogla dogoditi tek na krilima ozračja Hrvatskog proljeća. Inicijatori povratka izvornog imena Zrinski bili su itekako svjesni političkih konotacija i sportskih refleksija koje će to izazvati u općini Vrbovec. Povratak imena Zrinski izvršen je u dvorani Općinske skupštine 31. siječnja 1971. godine na 47. skupštini Nogometnog kluba Vrbovec i to poslije 47 godina. Na Skupštini su pored velikog broja članova bili nazočni predstavnici Zagrebačkog nogometnog saveza, kao i predstavnici NK Slobode iz Gradeca i NK Petra Zrinskog iz Vrbovca. Međutim, posebno je upalo u oči da na skupštini nije bio nitko iz društveno-političkih organizacija, oni su taj sportski događaj politički ignorirali ili, što je manje vjerojatno, pokazali manjak interesa o razvoju vrbovečkog sporta. U Vrbovcu se znalo da će doći do promjene imena u Zrinski što je nosilo i određene političke nacionalne poruke pa su vrbovečki političari jednostavno izbjegli pojavljivanje na skupštini.
Na skupštini su donesene značajne odluke koje su ponovo u manjoj mjeri poremetile sportske odnose na relaciji Vrbovec – Đurište. SD Zrinski je pod svoje okrilje primilo Rukometni klub Vrbovec. Potom su prema planu djelovanja u sportskom društvu aktivnosti usmjerene na formiranje odbojkaške, košarkaše, teniske, šahovske i stolnoteniske sekcije, što je bila izravna konkurencija SD PIK Vrbovec, tada najjačem sportskom i najmoćnijem društvu prožetom i političkim centrima moći.
U novi Upravni odbor SD Zrinski izabrano je 27 članova, a za predsjednika društva izabran je dr. Stjepan Stipe Buljan, direktor Doma zdravlja Vrbovec, dok je za naročite zasluge u proteklom razdoblju dotadašnji predsjednik Ivan Zukanović proglašen za počasnog predsjednika SD Zrinski. Novoizabrani predsjednik Buljan je tom prigodom rekao: „Novo ime, odnosno novo društvo, treba prihvatiti kao vrbovečku opću društvenu potrebu da se putem jednog kadrovski i financijski integriranog jakog sportskog kolektiva ojača sveopća sportska kultura kako samog mjesta tako i čitave komune. Kultura koja bi odgovarala dugogodišnjoj sportskoj tradiciji sporta u mjestu, postojećim potrebama i velikim mogućnostima za bavljenje sportom.“
Na rukovodna i istaknuta mjesta SD Zrinski birani su slijedeći poznati i ugledni sportski djelatnici općine Vrbovec, koji uglavnom nisu bili u članstvu Saveza komunista Hrvatske: predsjednik Stjepan Stipe Buljan, podpredsjednik Čedomil Drvenkar, tajnik Božidar Gotal, blagajnik Mato Bakar, komisija za sportske terene i objekte Ivan Zukanović i Tomo Varga, organizator nogometnog kluba Zdenko Benčak, tehnički referent Vlado Benedik, organizator rukometnog kluba Slavko Vargović, tehnički referent Ivan Vuger, organizator šahovskog kluba Zvonko Kveštek, tehnički referent Julije Gaščić, organizator teniskog kluba Ivan Zukanović, tehnički referent Željko Klepec, organizator odbojkaškog kluba Lovro Pavišić i organizator košarkaškog kluba Miroslav Barić. Tadašnji domar bio je Josip Zlatar st.
O osnivanju SD Zrinski javnost je prvi izvijestio Vlado Mudrić u Sportskim novostima 3. veljače 1971. godine pod člankom Sportsko društvo. Potom je o tom značajnom sportskom događaju pisao Čedomil Drvenkar u vrbovečkoj Komuni u članku Godišnje skupštine sportskih društava, u kojem je predsjednik Stjepan Stipe Buljan izjavio: „Nogometni klub Vrbovec prerastao je u Sportsko društvo Zrinski. Ponovo preuzimanje imena Zrinski znači vraćanje tradicije, ali ujedno i pokušaj da se kroz afirmaciju prošlosti stvore uvjeti za bolji rad u budućnosti. Ne treba trošiti riječi, da se obrazloži zašto je prilikom osnivanja Sportskog društva uzeto ime Zrinski. Godina 1971. je 350 godišnjica rođenja i 300 godišnjica smrti Petra Zrinskog, rođenog u Vrbovcu, a nogometni klub je prije 47 godina osnovan upravo pod tim imenom.“
U povodu osnivanja SD Zrinski oglasio se i tajnik društva Božidar Gotal u članku „Sportsko društvo „Zrinski“ – prvi korak u reorganizaciji sporta u Vrbovcu“ objavljen u vrbovečkoj Komuni, br. 63, 12. veljače 1971. „Samo zajedničkim snagama, a ne tavorenjem u lokalnim klubaškim antagonizmima može se sport našeg mjesta podići na nivo koji odgovara 50-godišnjoj sportskoj tradiciji u Vrbovcu, a novo ime neka bude pokretački moto u daljnjem radu u unapređenju sportske kulture mjesta. Naziv društva „Zrinski“ nije nov. Pod istim imenom osnovano je 1924. godine prvo sportsko društvo u Vrbovcu, da bi po oslobođenju preuzeli najprije SD „Naprijed“, pa kasnije NK „Vrbovec“ koji ga nosi sve do danas. Obnavljanje SD Zrinski je i prilog našeg mjesta 350-te godišnjice rođenja narodnog velikana Petra Zrinskog u gradu Vrbovcu, u čijem centru još i danas prkosi zubu vremena monumentalna kula kao dio starog zdanja gdje se 1621. godine rodio Petar Zrinski, danas ličnost povijesno rehabilitirana kao pozitivan u odnosu na društvena kretanja u vremenu u kojem se javlja“.
Tako je tijekom 1971. godine u Vrbovcu djelovalo SD Zrinski i NK Petar Zrinski, koja su u svojim imenima baštinila nasljeđe velike hrvatske obitelji Zrinski. Osnivanje SD Zrinski potaknulo je svekolike aktivnosti na osnivanju sportskih sekcija, ali se osjetio i snažan nacionalni zanos među Upravom i sportašima. Nerijetko su upravo nogometaši znali zapjevati rodoljubne pjesme „Ustani bane“ i „Vilo Velebita“, koje su tada bile proglašene nacionalističkim pjesmama i zabranjene na javnim vrbovečkim mjestima, preko kojih su tadašnji političko-represivno aparati šutke prelazili. Nedvojbeno da je u to vrijeme spomen imena velikaške obitelj Zrinski bio način iskazivanja i zalaganja za reforme i promjene društveno-političkog stanja u jugoslavenskog državi. To se moglo doživjeti i u rodnom gradu Petra Zrinskog kojim su se ponosili članovi SD Zrinski, prožeti upečatljivim nacionalnim idejama Hrvatskog proljeća, koji su aktivno doprinosili bogatstvu društveno-sportskog života. Upravo su nositelji svečanog obilježavanja 350. obljetnice rođenja hrvatskog bana Petra Zrinskog i 300. obljetnica pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana od. 4. do. 6. lipnja 1971. godine u Vrbovcu bili Hrvatsko kulturno-umjetničko društva Petar Zrinski, Sportsko društvo Zrinski i Narodno sveučilište Vrbovec.
Izvori:
- Stjepan Zdenko Brezarić, (), Sport, u: Sanja Prijatelj (ur.). Vrbovec – 770 godina, Grad Vrbovec i Pučko otvoreno učilište Vrbovec.
- Čedomil Drvenkar, Godišnje skupštine sportskih društava, Komuna, Vrbovec, br. 63, 12. veljače 1971., str. 7.
- Božidar Gotal, Sportsko društvo „Zrinski“ – prvi korak u reorganizaciji sporta u Vrbovcu Komuna, Vrbovec, br. 63, 12. veljače 1971., str. 7.
- Jadranko Mijalić, (1994.), 70 godina nogometa u Vrbovcu, Poglavarstvo općine Vrbovec.
- Vlado Mudrić, Sportsko društvo, Sportske novosti, 3. veljače 1971.
- Franjo Simić, (2004.), Nogomet u Vrbovcu, NK Vrbovec.
- Zvonimir Štanfel, 60 godina nogometa u Vrbovcu 1924 – 1984, Komuna, Vrbovec, br. 1 (313) – 14-15 (326-327).1984.
Zdenko Brezarić
