Prve razglednice počele su se objavljivati u Beču 1870-ih. Kasnije su kao poštansko sredstvo komunikacije prihvaćene u cijelome svijetu. Razvoj fotografije i kvalitetnija reprodukcijska tehnika uvelike su doprinijeli u 20. stoljeću popularizaciji i procvatu industrijske proizvodnje razglednica. Iako za njih u sadašnje vrijeme nije više u tolikoj mjeri iskazan interes zbog modernih i novih tehnologija komunikacije, razglednice su i danas tražene, bilo kao suvenir ili predmet kolekcionarskih zbirki.
Razglednice na kojima se nalazi hrvatski ban Vrbovčanin Petar IV. Zrinski (Vrbovec, 6. lipnja 1621. – Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.) bile su izdavane još na početku 20. stoljeća za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. Petar Zrinski nalazi se na jugoslavenskim, austrijskim i hrvatskim razglednicama, ali do sada nije izdana niti jedna s njegovim likom u rodnom gradu Vrbovcu. Članovi Petrove obitelji, supruga Katarina, sin Ivan Antun, kćeri Jelena, Judita Petronela i Aurora Veronika, također su oslikani na jugoslavenskim, hrvatskim, mađarskim i turskim razglednicama. Plemenitaška obitelj Zrinski od Nikole IV. Šubića Zrinskog, Nikole VII. Zrinskog te Jelene Zrinski se nalaze kao heroji mađarske nacionalne povijesti na njihovim razglednicama.
U tiskanju razglednica s likom Petra Zrinskog u suvenirske svrhe u Hrvatskoj prednjačili su gradovi: Zagreb (Hrvatski povijesni muzej), Čakovec (Kulturno prosvjetno vijeće Čakovec i Muzej Međimurja) i Ozalj (Zavičajni muzej Ozalj). Posebice to važi za Čakovec u kojem se desetljećima ponosno ističe da je to grad Zrinskih te Ozalj u kojem se diče ostavštinom obitelji Zrinski i Frankopana. No, razglednice posvećene Petru Zrinskom bile su izdavane i u Osijeku i Sušaku. U vrijeme Kraljevine Jugoslavije razglednice braće Petra i Nikole Zrinskog tiskane su i u slovenskim gradovima u Mariboru i Rogaškoj Slatini.
Obitelj Zrinski je od davnina nepresušno vrelo nadahnuća mnogim umjetnicima koji su u slikarstvu ili kiparstvu ostavili svoja nasljeđa, kao i u povijesnim, književnim ili glazbenim djelima. Slike poznatih hrvatskih slikara, ali i drugih nepoznatih umjetnika, koji su inspiraciju pronašli u liku Petra Zrinskog i Krste Frana Frankopana, iskorištene su za izradu njihovih razglednica. Tako su se slike Vjere Bojničić, Otona Ivekovića, Dimitrija Markovića, Božidara Darka Mažuranića, Ljudevita Barona Ožegovića, Josipa Uhlika i Ferdinanda Quiqereza poslužile za predložak Zrinskih razglednica. Spomen-plaketa s likovima Petra Zrinskog i Krste hrvatskog kipara Stipe Sikirice je također završila na razglednici. Na mađarskim razglednicama korištene su slike obitelji Zrinski slijedećih mađarskih slikara: Simona Hollosya, Karolya Jakobeya, Viktora Madarasza, Janosa Radovanovicsa i Bertalana Szekelya. Od austrijskih slikara preuzeta je slika Alfreda Schröttera von Kristellia.
U kolekcionarskom svijetu najviše tematskih sakupljača posvećene obitelji Zrinski živi u Hrvatskoj i Mađarskoj, bilo da se radi o filateliji, numizmatici, kartofiliji, notafiliji, faleristici ili drugim kolekcionarskim područjima. Lijepa je, zapravo idealna prigoda, da se u povodu obilježavanja ovogodišnje 400. obljetnice rođenja Petra Zrinskog 6. lipnja i 350. obljetnice pogibije Petra Zrinskog i Krste Frana Frankopana 30. travnja, konačno u rodnom gradu Vrbovcu, njemu u čast izradi razglednica. Zaslužio je to hrvatski ban, vojskovođa i književnik Petar Zrinski koji je u borbi za hrvatska nacionalna prava, zajedno s Franom Krstom Frankopanom, žrtvovao i svoj život. Nije na odmet ukazati, da je to ujedno mogućnost da se i ostalim članovima obitelji Zrinski izrade prigodne razglednice. Napomenimo da je Vrbovec bio gospoštija u vlasništvu 4 hrvatska bana iz obitelji Zrinski i to: Nikole IV. Šubića (Zrin, 1508. – Siget, 7. rujna 1566.), Jurja V. (Čakovec, 31. siječnja 1598. – Požun, 18. prosinca 1626.), Nikole VII. (Čakovec, 3. svibnja 1620. – Kuršanečki lug, Međimurje, 18. studenog 1664.) i Petra IV. Zrinskog.
Razglednica Petar Zrinski je prepoznatljiva na nacionalnoj hrvatskoj razini i doprinosi istodobno i promociji rodnog grada Vrbovca bez obzira gdje je izdana. Iako će biti prigovora da se kula Zrinski nalazi na vrbovečkim razglednicama s početka 20. stoljeća i da je to zapravo najčešći motiv koji se pojavljuje i na suvremenim razglednica, to nije istina. Kula je zapravo ostatak nekadašnjeg dvora obitelji Patačić. Međutim, u vrbovečkom pučanstvu se udomaćilo da je to kula Zrinski pa je tako u usmenoj predaji ostalo do današnjih dana, ali i u pisanim segmentima. Jedini detalj obitelji Zrinski koji se našao na jednoj vrbovečkoj razglednici je ona koju je 1994. godine izradila Turistička zajednice općine Vrbovec na kojoj je prikazan grb obitelji Zrinski. Vrbovečka razglednica s likom Petra Zrinskog je zapravo istodobno i vrbovečki suvenir kojim se omogućuje da putnici namjernici, gosti i turisti svojim domovima odnesu dio prigorskog, srdačnog i druželjubivog gostoprimstva te bogatog povijesno-društvenog nasljeđa. Isto tako omogućuje se raznim kolekcionarima koji promiču ime Zrinski da u svojim zbirkama ponosno ističu i vrbovečki dio te slavne hrvatske povijesne baštine. Iste te razglednice s vremenom postaju i dio muzejskih ili zavičajnih zbirki u Hrvatskoj, ali vjerojatno i u mađarskim ili drugim muzejima, koje se izlažu na raznim prigodnim izložbama. Na njima se predstavljaju slikarska ili kiparska djela poznatih hrvatskih ili inozemnih umjetnika. I na kraju vrbovečke razglednice postaju ilustracije kod raznih knjiga ili publikacija vezane za Zrinsku obitelj.
I tko je najpozvaniji da se tiskaju razglednice Petra Zrinskog, ako to nije njegov rodni grad, bez obzira hoće li to biti u okviru Turističke zajednice grada Vrbovca ili neke druge gradske institucije ili društva. Jer razglednica je trajna uspomena koju je uvijek lijepo primiti i ostaje vječno vezana za naša radosna sjećanja. Ona također potiče da ljudi ne zaborave na pisanu riječ koja se ovjekovječuje samo uz pozitivne emocije. Stoga je vrijeme da razglednica Petra Zrinskog ugleda svijetla javnosti, u vrijeme proslave njegove 400. obljetnice rođenja i otputuje iz njegovog rodnog grada diljem Hrvatske i svijeta i da promiče njegovu i slavu grada Vrbovca. Ova promišljanja u vezi razglednica obitelji Zrinski mogu se prenijeti i na ostale znamenite osobe vrbovečkog kraja poput: Marije Jurić Zagorke, Iskre Štefa Kršnjavi, Eleonore Patačić, Josipa Buturca, Josipa Ivoša, Branka Kesića, Josipa Pankretića, Stjepana Pavunića, Josipa Velebita, Ljudevita Vukotinovića Farkaša…
Piše: Zdenko Brezarić
