Na prvim hrvatskim višestranačkim izborima, prvi krug izbora održan je 22. travnja, a drugi 6. svibnja 1990. godine, a uvjerljivo je pobijedila Hrvatska demokratska zajednica na čelu s dr. Franjom Tuđmanom. Konstituiranjem tako izabranog višestranačkog Sabora Republike Hrvatske započinje novija hrvatska povijest, odnosno proces osamostaljivanja Hrvatske. Međutim, ubrzo potom izbija oružana pobuna na hrvatskim područjima, koja je poznata i kao Balvan revolucija. To je bila početnu faza oružane pobune dijela Srba u Hrvatskoj, potaknuta iz Beograda i od velikosrpskih krugova u JNA. Balvan revolucija započela je 17. kolovoza 1990. godine u okolici Knina gdje su pobunjeni Srbi napravili cestovne barikade napravljene od balvana i velikog stijenja i otvoreno se suprotstavili hrvatskim vlastima. U tim sudbonosnim danima obrane hrvatske slobode, državnosti i budućnosti protiv velikosrpske politike među prvima su ustali i dragovoljci općine Vrbovec. Naime, istog dana izbijanja Balvan revolucije, u općini Vrbovec pristupa se osnivanju dragovoljačke oružane skupine. Zapovjednik tadašnjih vrbovečkih dragovoljaca bio je Tomislav Jurić, koji je kasnije stekao čin pukovnika Hrvatske vojske. Bila je to prva dragovoljačka postrojba u općini Vrbovec koja je ustrojena u kolovozu 1990. godine, a u studenom 1990. godine osniva se druga dragovoljačka skupina kojom je rukovodio Jadranko Mijalić.
Tadašnji zapovjednik DOS-a općine Vrbovec Tomislav Jurić izjavio je: „Na današnji dan, 20. kolovoza 1990. godine, početkom Balvan revolucije ustrojen je DOS (Dragovoljačke oružane skupine) općine Vrbovec. Bili su prvi kad je trebalo, kad je bilo najteže. Bili smo organizirani u grupama tri do pet ljudi po grupi. Kao takvi djelujemo ilegalno do ljeta 1991. godine, jer je egzistirala Jugoslavija, JNA, obavještajne službe i dijelovi tadašnje milicije koji nisu bili skloni novoizabranoj demokratskoj vlasti RH. Potom se ustrojavaju u Vod dragovoljaca ZNG-e. Obučavaju se, naoružavaju dugim cijevima i opremaju, a već 16. i 17. rujna 1991. godine sudjelujemo u zauzimanju skladišta oružja Široko Brezje i vojarne u Križevcima, a 29. rujna 1991. godine sudjelujemo u oslobađanju Bjelovara od srbočetničke armije. Ratni put vojne vrbovečke postrojbe nastavlja se na zapadno slavonskim ratištima do ljeta 1992. godine kad UNPROFOR zaposjeda UNPA zone i sve postrojbe HV-a se demobiliziraju.“
Osnivanjem prve vrbovečke dragovoljačke postrojbe prije 32 godine počelo je ispisivanje novije suvremene vojne povijesti vrbovečkog kraja. Prvi vrbovečki dragovoljci djelovali su u ilegalnim uvjetima i u teškim društveno-političkim vremenima u kojima su riskirali svoje živote i sigurnosti svojih obitelji. Naime, izbijanjem Balvan revolucije bilo je sve izvjesnije da će se hrvatska sloboda braniti krvlju i ljudskim životima jer su vojne trublje iz Beograda pozivale na rat u republikama koje su se suprotstavile velikosrpskim težnjama. Prvo postrojavanje postrojbe u kojoj se nalazilo 25 dragovoljaca izvršeno je 20. kolovoza 1990. godine kod mosta između Konaka i Koritne na kojem je bio nazočan i predsjednik Izvršnog vijeća općine Vrbovec i hrvatski zastupnik Darko Hrastovec. Raspad jugoslavenske države na kraju je završio u krvavim ratovima u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini jer srpska klika na čelu sa Slobodanom Miloševićem, potpomognuta jedinicama JNA i paravojnim srpskim postrojbama, nije dozvolila mirno razrješenje jugoslavenske krize.
Zdenko Brezarić
