Pučko otvoreno učilište Vrbovec je tradicionalno na filatelistički način obilježilo po jedanaesti puta Dan planeta Zemlje. Tako je POU Vrbovec nastavilo s jedinim filatelističkim projektom u Republici Hrvatskoj kojim se promidžbeno djeluje na zaštiti planeta Zemlje. U ovogodišnjem idejnom rješenju prigodnog žiga nalazi se božikovina koja je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode te je prema Crvenoj knjizi vaskularne flore svrstana u osjetljive hrvatske biljne vrste. Ova je biljna vrsta zaštićena u Hrvatskoj od 9. lipnja 1953. godine. Zabranjeno je u prirodi trgati njezine grane ili čupati cijele biljke božikovine. Iz vrbovečke pošte su 29. travnja 2004. godine bile odaslane mnogobrojne pošiljke s prigodnim poštanskim žigom na razne hrvatske i međunarodne adrese kojima se skreće pozornost na sadašnju urgentnost postupanja cjelokupne međunarodne zajednice u zaštiti Zemlje jer već sutra može biti prekasno.
Božikovina (Ilex aquifolium) najpoznatija je vrsta roda Ilex, a isto tako je jedina predstavnica roda koja raste u Hrvatskoj uglavnom u gorskim predjelima. Poznata je još po nazivima zelenika, veprina, zimzelen, bodika, božje drvce, grohovo, sviba i česmina. Božikovina se nerijetko nalazi kao ukrasno drvo ili grm diljem grada Vrbovca u vrtovima, parkovima, terasama ili žardinjerima, a moguće ju je uzgajati i u obliku neprohodne živice. To je biljka široke hortikulturne primjene. Za uzgoj božikovine najpogodnija je kontinentalna klima, a dobro podnosi gradski, onečišćeni zrak, a otporna je i na posolicu. U svakom ozbiljnijem rasadniku mogu se nabaviti sadnice božikovine koje plijene svojim izgledom.
Božikovina je vazdazeleni grm ili nisko spororastuće stablo koje može narasti od 5 do 10 m visine. Cvate krajem ožujka i početkom travnja kada ju krase cvjetovi bijele, žute ili ružičaste boje. Primamljivim bobicama crvene, bijele, crne, narančaste ili žute boje najčešće se hrane ptice i neke divlje životinje. Bobice su otrovne pa njihovo konzumiranje kod ljudi izaziva mučninu, povraćanje i proljev, a teži slučajevi mogu dovesti i do smrti. Plodovi sazrijevaju u studenom te ostaju na granama sve do proljeća. Listovi božikovine su kožasti jajolikog ili eliptičnog oblika te nepravilno zupčastog trnovitog ruba.
Božikovina je od izuzetne vrijednosti za divlje životinje jer stvara gusti pokrov koji je odlično mjesto za gniježđenje ptica. S druge strane gusto i suho lišće božikovine mogu koristiti ježevi i mali sisavci za zimski san. Cvjetovi daju nektar i pelud pčelama i drugim kukcima oprašivačima. Mlado glatko lišće koje se nalazi na vrhovima božikovine, zimski jeizvor hrane za jelene, a bobice su bogati izvor hrane za ptice zimi, kao i za male sisavce, poput šumskog miša i puha.
Božikovina je svoje mjesto pronašla među božićnim simbolima pa ju često možemo uočiti na mnogobrojnim božićnim dekoracijama od ukrasnih papira, stolnjaka, salveta pa do tanjura šalica.Koristi se kao božićna dekoracija pa je time postala ugrožena vrsta. Običaj ukrašavanja domova grančicama božikovine jer vrlo star jer seže još u pretkršćansko doba. I za keltsku kulturu božikovina je imala simboličnu snagu jer su druidi vjerovali da stablo simbolizira sunce i spaljivali ga za zimskog solsticija. Grančica božikovine je u doba starih Rimljana simbolizirala zaštitu od čarolije i uroka i bila je posvećena bogu Saturnu bi se njezina moć kasnije prenijela i u kršćanstvo. Božikovina se u obliku vijenca stavljala na ulazna vrata kako bi otjerala zle sile. U sadašnje vrijeme božikovina simbolizira rođenje Isusa Krista pri čemu su crveni plodovi simbol Njegove krvi, a bodljikavo lišće personificira krunu od trnja.
U prijašnjim godinama u vrbovečkoj pošti bili su korišteni slijedeći prigodni žigovi posvećeni Danu planeta Zemlje: 2014. bijela vrba (Salix alba), 2015. bijela roda (Ciconia ciconia), 2016. obična kockavica (Fritillaria meleagris), 2017. sljepić (Angus fragilis), 2018. lisičica (Canharellus cibarius), 2019. gavez (Sympytum afficinale), 2020. lastin rep (Papilio machaon), 2021. breza (Betula pendula), 2022. rudnjača (Agaricus campester) i 2023. piškor (Misgurnus fossills) koje je dizajnirao Stjepan Zdenko Brezarić.
I ovogodišnji prigodni žig koji je posvećen Danu planeta Zemlje promovira i sam Grad Vrbovec u kojem ima puno zelenih površina, malih parkova i šetnica s drvoredima i koji je ugodan za život svih naraštaja. POU Vrbovec je tradicionalno tiskala mali broj prigodnih omotnica, svega 10 primjeraka. Nema nikakve dvojbe da će i ovogodišnje prigodno izdanje koje je bilo posvećeno flori izazvati pozornost kod filatelističkih i kolekcionarskih krugova, ali i kod mnogih zaljubljenika u prirodu i ekologiju.
Zdenko Brezarić