Poslije razornog potresa magnitude 6,2 po Richteru nedaleko Petrinje, koji se dogodio 29. prosinca 2020. godine, zakucalo je ponovo veliko vrbovečko srce humanizma, solidarnosti i empatije. Nažalost, taj potres na Banovini uzeo je sedmoro ljudskih života i razorio tisuće obiteljskih domova. Najteže je nastradala Sisačko-moslavačka županija, ali su štete nastale i u Zagrebačkoj županiji. Potres se, osjetio i u dijelovima Austrije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije, Crne Gore, Češke, Italije, Mađarske, Njemačke i Rumunjske.
Grad Vrbovec je već sutradan 30. prosinca 2020. godine bio u akciji prikupljana pomoći tim ljudima na Sisačko-moslavačkoj županiji. Aktivnosti su žurno pokrenuli Gradsko društvo Crvenog križa i vrbovečki vatrogasci u koje su se uključili nesebično brojni volonterii staro i mlado. Vrbovečki vatrogasci su sudjelovali u radovima sanacije i u gašenju požara u Petrinji i Glini, a vatrogasci tamo i dalje požrtvovno pomažu. Na područja pogođena potresom do sada je upućeno ukupno sedam timova dobrovoljnih vatrogasaca Vatrogasne zajednice Grada Vrbovca. U Gradskom društvu Crvenog križa Vrbovec stalno se odvijaju aktivnosti na prikupljanju razne robe, uređaja, predmeta i drugih potrepština koje su neophodne za život. Sabirne akcije Gradskog društva Crvenog križa Vrbovec su organizirane u suradnji sa stanovnicima Grada Vrbovca te okolnih općina: Dubrave, Gradeca, Rakovca, Farkaševca i Preseke. U provedbi tih akcija uključeni su mnogi volonteri i ljudi velikog srca. Turistička zajednica Grada Vrbovca otkazala je novogodišnji vatromet, a predviđena sredstva usmjerena su za pomoć najpotrebitijima na Banovini. U velikodušnu donaciju pomoći uključili su se i Vrbovčani koji rade i žive u inozemstvu. Osim tih oblika pomoći, organizirana je i akcija u kojoj su sudjelovali najmlađi Vrbovčani.
Grad Vrbovec je odmah otvorio podračun na koji građani i tvrtke mogu uplaćivati donacije. IBAN račun: HR3823600001502853375 Otvoren kod Zagrebačke banke d.d. model plaćanja HR68 poziv na broj 7765 – OIB UPLATITELJA (kod nekih banaka je model HR67, a poziv na broj je OIB) ili direktno putem QR koda
Gradske vrbovečke strukture na čelu s gradonačelnikom Denisom Kraljem pridružile su se inicijativi gradova i općina koji će vlastitim sredstvima i sredstvima svojih građana izravno obnoviti barem jednu kuću u potresom pogođenom području. Vrbovečki Hotel Bunčić odmah nakon potresa otvorio je svoja vrata za 50-tak osoba kojima je bio potreban smještaj, a Grad Vrbovec osigurao je financijska sredstva za podmirenje troškove režija i hrane. Jedan dio ljudi potražio je smještaj i kod svojih obitelji, rodbine i prijatelja na vrbovečkom području pa tako borave u Celinama, Poljanskom Lugu, Brčevcu… Vrbovčani su brojnim akcijama pripomogli i stanovnicima Zagreba i zagrebačke okolice, koji su doživjeli razoran potres magnitude 5.5 po Richteru.
I u prijašnjim prirodnim katastrofama nije izostala bezgranična pomoć Vrbovčana, kao što su primjeri kod strašnih potresa koje su doživjeli stanovnici Skopja, Banja Luke i Dubrovnika. U katastrofalnom potresu momentne magnitude 6.1, koji je 26. srpnja 1963. godine pogodio Skopje, poginulo je preko 1.000 ljudi, više od 3.000 je ozlijeđeno, a između 120.000 i 200.000 ostalo je bez vlastita doma. Tada je bilo potresom uništeno između 75 i 80 posto Skopja. U kotaru Bjelovar, kojem je tada pripadala i općina Vrbovec, tada je formiran Kotarski štab za stradale u Skopju. Mnogi građani i radne organizacije su uplatile financijska sredstva ili davali priloge u obliku živežnih namirnica i drugih kućnih potrepština. Velik broj ljudi se odazvao na akciju dobrovoljnog davanja krvi ili za dobrovoljne radne akcije u izvođenju radova na uređenju Skopja. Za dobrovoljno davanje krvi prijavilo se 10.799 osoba, od kojih je bilo najviše u općini Virovitici 2.669. Na području kotara Bjelovar pored materijalne pomoći velik broj građana se prijavio za prihvat djece i majki s djecom. Za primitak majki s djecom prijavilo se 1.021 domaćinstava i 4.335 obitelji za prihvat djece. Ukupna vrijednost sakupljene hrane iznosila je preko 18 milijuna dinara. Novčana pomoć u početnom razdoblju na području kotara Bjelovar prikupljena je u iznosu od 136.963.334 dinara. Od tog iznosa sakupljeno je po općinama: Bjelovar 26.365.492, Čazma 5.700.000, Daruvar 11.532.820, Đurđevac 6.323.700, Garešnica 7.750.991, Grubišno Polje 5.055.755, Koprivnica 33.224.294, Križevci 7.343.040, Pakrac 6.082.242, Virovitica 17.421.000 i Vrbovec 7.669.000 dinara. Iako je Vrbovec u tom razdoblju bio defacto ruralna općina, žitelji su iskazali veliki humanizam i sudjelovali u brojnim akcijama u sveopćoj domaćoj i inozemnoj akciji obnovi Skopja.
Razoran potres magnitude 6.0 po Richteru pogodio je 27. listopada 1969. godine područje Banja Luke. Tada je poginulo 15 Banjolučana, a preko tisuću ljudi bilo je teže i lakše ozlijeđeno te je potpuno uništeno 86.000 stanova. I tada su Vrbovčani hitno reagirali u prikupljanju novčanih sredstava i svih drugih oblika pomoći. Akcija prikupljanja pomoći nastradalima banjalučkog područja naišla je na veliki odaziv među stanovništvom. Sindikalne organizacije sakupile su u prvom valu 69.380 dinara. Akciju sakupljanja pomoći po selima preuzele su organizacije SSRN-a koje su sakupile 19.369 dinara do 29. studenog 1969. godine.
Užasan potres koji se dogodio 15. travnja 1979. godine magnitude 7.0 po Richteru s epicentrom u moru 15 km od crnogorske obale između Bara i Ulcinja, izazvao je strašne posljedice na širem dubrovačkom području. Više od stotinu ljudi izgubilo je život u Crnoj Gori i 35 u Albaniji. U Dubrovniku srećom nije bilo stradalih, ali je zato oštećeno 1376 pojedinačnih spomenika od čega u samom Dubrovniku 1071. Ostatak razornog učinka bio je vidljiv u Stonu, Cavtatu, Lokrumu te drugim urbanim i poluurbanim sredinama. Odmah nakon vijesti o potresu u Crnoj Gori stanovnici općine Vrbovec stupili su u masovnu akciju pomoći i solidarnosti. Među prvima, MI PIK Vrbovec je uputio donaciju svojih proizvoda na to područje, a radnici Gramipa su izglasali jednodnevnu zaradu na ime pomoći. Jednodnevnim zaradama iskazali su solidarnost i djelatnici zaposleni u: Gradipu, Domu zdravlja, Dječjem vrtiću, Narodnoj knjižnici, IDC-u Vrbovec itd. Aktivisti Crvenog križa sakupili su raznu pomoć od kreveta, deka, vreća za spavanja pa do odjeće. Općina Vrbovec otvorila je žiro račun na koji su građani uplaćivali novčana sredstva s naznakom „pomoć postradalim krajevima u Crnoj Gori“. I učenici Osnovne škole 7. maj bili su uključeni u solidarnu akciju.
Ovo su samo primjeri da građani Vrbovca uvijek žurno, nesebično i požrtvovno pomažu i pokazuju solidarnost u najtežim prirodnim katastrofama, a to su pokazali i još uvijek rade na pomoći ljudima iz Petrinje, Siska, Gline i drugih naselja u Sisačko-moslavačkoj županiji. Iako su vrbovečki sportaši uključeni u razne oblike pomoći, izostala je njihova sustavna akcija zbog objektivnog razloga, a to je epidemija koronavirusa. Naime, za očekivati je kada se ponovo dozvoli njihov povratak na sportske terene da organiziraju humanitarne sportske utakmice, turnire ili druge aktivnosti, a prikupljene priloge uplate u korist stradalih ljudi. U svakom slučaju Gradska zajednica športskih udruga grada Vrbovca i Nogometno središte Vrbovec su stožerni gradski savezi od kojih se primarno očekuje da iniciraju, organiziraju i koordiniraju provedbu tih aktivnosti, naravno kada to epidemiološke prilike dozvole. Nikad nije kasno za provedbu humanitarnih akcija jer one oplemenjuju ljude koji u njima sudjeluju i iskazuje se empatija prema ljudima koji proživljavaju svoje najteže trenutke u životu. Na taj način se samo nastavlja humanitarna tradicija vrbovečkih sportaša iz prijašnjih vremena. Uostalom najpoznatiji vrbovečki Petrinjac Lovro Pavešić, koji je većinu svog života stvarao i živio za razvoj vrbovečkog sporta i Vrbovca u kojem je ponašao svoj dom, zaslužuje da mu upravo vrbovečki sportaši pa makar i na simboličnoj razini pomognu u obnovi njegove rodne Petrinje. Istodobno vrbovečki sportaši i sportski djelatnici šalju snažnu simboličnu poruku humanizma i suosjećanja za teškoće drugih ljudi.
Zdenko Brezarić
