Lonjica, 5. VII. 1921. –Zagreb, 18. VIII. 1994.
Prof. dr. sc. Milan Kralj spada u kategoriju znanstvenika koji su svojim otkrićima unaprijedili hrvatsko veterinarstvo, koja su bila implementirana u veterinarskoj praksi u jugoslavenskim okvirima, a stekao je i međunarodni ugled u svijetu veterine. Po svojem znanstvenom opusu i dostignućima koji je ostavio, svrstava se u krug znamenitih osoba Grada Vrbovca.
Potječe iz imućne seljačke obitelji Kralj čiji se korijeni u Lonjici spominju od 1691. godine. Rođen je 5. srpnja1921. godine kao jedino dijete u obitelji Mije i Petronile rođ. Kroupa. Četiri razrede pučke škole završio je u rodnoj Lonjici, a zatim građansku školu (više razrede) u Ivanić-Gradu. Kao nadaren i odličan učenik školovanje je nastavio u Zagrebu gdje je završio gimnaziju 1941. godine. Na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1946. godine i doktorirao 1948. tezom Pitanje antigena u serološkoj dijagnostici kokošjeg tifa. Brak je sklopio 1947. s Marijom Luketić, koja je po zanimanju bila učiteljica. Spletom životnih okolnosti Marija Kralj nije nikada radila kao učiteljica. U braku Milana i Marije 1949. godine rođena im je kći Ksenija Kralj udana Kovačić. Ksenija je bila profesorica na Medicinskom fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na Katedri za nuklearnu medicinu te zaposlena na KBC-u Sestre milosrdnice, Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu. U mirovini od 2014. godine.
Poslije diplomiranja zasnovao je radni odnos u Zavodu i Klinici za zarazne bolesti Veterinarskog fakulteta od 1946. kao asistent u kojem započinje profesorska i znanstvena karijera. Od 1955. radi u zvanju docenta, od 1962. je izvanredni i od 1967. redoviti profesor. Predstojnik fakultetske Ambulantne klinike bio je od 1955. do 1956. godine u kojoj je organizirao tečajeve iz kojih je nastao poslijediplomski studij iz fiziologije, uzgoja, higijene i patologije peradi. Kao mladi znanstvenik usavršavao se od 1954. do 1969. godine u Italiji, Austriji, Saveznoj Republici Njemačkoj, Nizozemskoj, Belgiji, Velikoj Britaniji, Poljskoj, Čehoslovačkoj, Mađarskoj, SSSR-u, Francuskoj i SAD.
Tijekom profesionalne karijere napisao i objavio više od 300 znanstvenih, stručnih i popularnih rasprava. Radove je objavljivao u časopisima i listovima: Veterinarski arhiv (1949. – 1950., 1952. – 1956., 1958., 1960. – 1961., 1963. – 1974., 1977., 1979., 1981.), Veterinarski glasnik (1949.,1951.,1956. – 1957.,1959., 1982.),Bolji uzgoj domaćih životinja (1954), Vetserum (1954. – 1955., 1961. – 1964., 1968.), Praxis veterinaria, 1972., 1981.), Gospodarski list (1956. – 1957.), Informator (1956.), Kalendar za selo (1957.), Stočarstvo (1959., 1964., 1969.), Acta anatomica (Basel 1960.), Gospodarski kalendar (1964.), Deutsche tierärztliche Wochenschrift (Hannover 1965.), Tehnologija mesa (Beograd 1965.), Veterinarství (Brno -Prag 1965.), Zentralblatt für Veterinärmedizin (Berlin – Hamburg 1967., 1970.), Mikrobiologija (Beograd 1968.), Komuna, Vrbovec (1971.), Rad JAZU (1971.), Veterinarska stanica (1971. – 1972., 1974. – 1977., 1979., 1983., 1985., 1992. – 1893.), Borba (1972.), Bulletin international de l’Académie yougoslave des sciences et des beaux-arts (1973.), Veterinarski vjesnik (1979. – 1980.),Krmiva (1980. –1981.),Peradarstvo (1981., 1984. – 1985.). Suradnik u Veterinarskom priručniku (Zagreb 1953., 5 izdanje do 1996.), sa suradnicima je 1962. – 1975. napisao nekoliko skripata o uzgoju i bolestima peradi, a samostalno Bolesti peradi zbog grešaka u hranidbi (Zagreb 1973.). Jedan je od prevoditelja knjige H. E. Biestera i L. H. Schwartea Bolesti peradi (Zagreb 1955.).
Milan Kralj je bio i ostao primjer mnogim naraštajima Lonjice da se uz životno odricanje, iskazanu darovitost i višegodišnju ustrajnost i predanost može postići znanstvena karijera koja je bila prepoznata i u međunarodnim okvirima. Rodno mjesto nije nikada zaboravio, dapače često je u njega navraćao i pomagao u društvenom razvoju svoje Lonjice. Držao je da su upravo intelektualci dužni aktivno sudjelovati u razvoju svojih mjesta i doprinositi razvitku bolje budućnosti za nove naraštaje koji dolaze. Aktivno sudjeluje 1968. godine kao član Organizacijskog odbora za proslavu 350. obljetnice Lonjice, u moralnom, organizacijskom i materijalnom smislu. Naime, i novčanom donacijom zajedno s prof. dr. sc. Josipom Ivošompripomogao je kupnji potrebne školske opreme za kemijski i fizikalni kabinet u osnovnoj školi u Lonjici. Posebice se zalagao za očuvanje osmogodišnje škole u Lonjici, koja je ipak ukinuta 1978. godine. Pri tome je naglašavao da osmogodišnju školu u Lonjici treba ne samo sačuvati, nego i dalje razvijati jer će onamjestu omogućiti progresivni razvoj s općim napretkom.Stoga je po svom habitusu nesebično pomagao ljudima i zalagao se za razvoj vrbovečkog kraja.
U slobodno vrijeme posebnu ljubav razvio je prema filateliji, hobi koji spaja ljude, uz koju se opuštao i razvijao kolekcionarsku strast. Upravo je i 100. obljetnica rođenja Milana Kralja proslavljena na filatelistički način prigodnim poštanskim žigom s njegovim likom u vrbovečkoj pošti, koji je oživotvoren uz potporu Udruge za promicanje kulture Dud iz Lonjice. Preminuo je 18. kolovoza 1994. godine u Zagrebu. Spomen na prof. Milana Kralja u Lonjici i dan danas izaziva poštovanje prema njegovoj intelektualnoj ostavštini i na činjenicu da je svojim primjerom prokrčio put drugim lonjičkim intelektualcima u ostvarivanju uspješnih karijera. Životni put i znanstvena karijera Milana Kralja svakako zaslužuje i puno više od proslava njegovih obljetnica rođenja ili smrti, a to je da se jedna od vrbovečkih ulica nazove njegovim imenom. Ukoliko se to ne ostvari u Vrbovcu, onda bi se njegovim imenom svakako trebala nazvati jedna od ulica u Lonjici, jer je to Milan Kralj zaslužio u rodnom mjestu, za kojeg tako emocionalno bio vezan i tako se zdušno zalagao u njegovom putu u bolju budućnost.
Izvori i literatura:
Štefica Biškupec, 1968. Čovjek se ne može odvojiti od zavičaja, Komuna, br. 33. Vrbovec. 4 i 7 str.
Dr. Kralj, Milan. 1971. Dileme ostaju… Što učiniti sa školom u Lonjici? Komuna, br. 70. Vrbovec. 3 str.
Kralj, Milan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 1. 7. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33681>.
Hrvatski biografski leksikon https://hbl.lzmk.hr › clanak Pristupljeno 1. 7. 2021.
Zdenko Brezarić
