Prije sto godina članovi Družbe Braća Hrvatskog zmaja su u povodu obilježavanja 300. obljetnice rođenja hrvatskog bana Petra Zrinskog, u njegovom rodnom gradu Vrbovcu 6. lipnja 1921. podigli spomen ploču na kuli kaštela. Naime, to nije ništa čudno jer je jedan od najvažnijih povijesnih, državotvornih i nacionalnih fenomena, kult Zrinskih i Frankopana, pokrenula Hrvatska stranka prava, a stvorila ga i podržavala sve do današnjih dana Družba Braća Hrvatskog zmaja, koja je osnovana 1905. godine. Zrinsko-Frankopanska urota je postala vrelo i inspiracija u borbi za hrvatske nacionalne interese, u borbi za slobodu naroda i za ostvarivanje hrvatske države. Zahvaljujući upravo članovima Družbe stvoren je i podržavan mit i Zrinsko-Frankopanskom otporu protiv Habsburgovaca i pod cijenu vlastitog života, koji je u hrvatskoj povijesti slavljen kao događaj od prvorazredne državotvorne važnosti. Društvo je od svog početka gajilo i poseban pijetet i prema gradovima Zrinskih i Frankopana pa tako i prema Vrbovcu.
Prvi predsjednik Družbe bio je Emilij Laszowski, hrvatski povjesničar, arhivist i kulturni djelatnik (Brlog kraj Ozlja, 1. IV. 1868 – Zagreb, 28. XI. 1949), koji je i napisao knjiguIz prošlosti Vrbovca, rodnog mjesta hrvatskoga bana Petra grofa Zrinskoga (1921),To je bio još jedan doprinos Emilija Laszowskog u promicanju obitelji Zrinski, ali i bogate ostavštine Vrbovca u minulim stoljećima. To je ujedno bila i prva cjelovita knjiga napisana o Vrbovcu, koja je također bila inspirirana i najpoznatijim vrbovečkim mužem hrvatske nacionalne povijesti Petrom Zrinskim.
Društvo „Hrvatska žena“, osnovano 21. svibnja 1921. godine, bilo je usmjereno na jačanje uloge i aktivnosti žena u društvenom životu na nacionalnom, prosvjetnom, kulturnom, socijalnom, feminističkom i humanitarnom polju. Prvi javni nastup društvo je imalo 1921. upravo u Vrbovcu prilikom svečanog obilježavanja 300. obljetnica rođenja hrvatskog bana Petra Zrinskog. Tada je bila izvršena i posveta barjaka Hrvatskog pjevačkog društva „Petar Zrinjski“, a kuma je bila barunica Ivka Ožegović. Napomenimo da je dugogodišnja predsjednica društva „Hrvatska žena“ bila Elizabeta Horvat, supruga poznatog hrvatskog povjesničara Rudolfa Horvata. Naime, rođena je kao (Jelisava) Elizabeta Kruljac 11. studenog 1880. u Gradecu od majke Rozalije rođ. Hodl i oca Antuna koji je bio upravitelj imanja ljetne rezidencije Zagrebačke nadbiskupije. Preminula je 21. listopada 1961. u Zagrebu.
U to vrijeme u malom općinskom središtu Vrbovcu, koje je imalo svega 1655 stanovnika, to je bilo veliko nacionalno, političko i društveno događanje koje je nadaleko preraslo lokalne okvire i medijski dospjelo u žižu zbivanja. Sve se to zbivalo u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca u kojoj su od početka osnivanja 1918. godine bile iznevjerene sve nade i vjera u ravnopravnost hrvatskog naroda u toj državnoj tvorevini, u kojoj je zavladala srpska hegemonija na čelu s kraljevskom dinastijom Karađorđević. To je i prva spomen ploča koja je bila postavljena u vrbovečkoj povijesti. Na spomen ploči nalazi se lik Petra Zrinskog s natpisom „Slavnoj uspomeni hrvatskog bana borca za slobodu i narod mučenika Petra grofa Zrinskoga rodj. u gradu Vrbovcu 6. VI. 1921.“ Spomen ploča i dan danas krasi kulu koja je najpoznatija vrbovečka prepoznatljivost i česti motiv na mnogim vrbovečkim razglednicama.
Kula je jedini ostatak srednjovjekovne utvrde Vrbovec, koja se nalazila na području vrbovečkog središnjeg parka u Vrbovcu. Prema legendi, u kuli se rodio Petar Zrinski. Međutim, istina je da je Petar Zrinski bio rođen u staroj drvenoj zgradi, koja je zajedno sa starim drvenim kaštelom izgorjela/srušena u požaru 1755. godine u Kalničkoj seljačkoj buni.
Zdenko Brezarić
