Prije sto godina u okviru proslave 300. obljetnice rođenja hrvatskog bana Petra Zrinskog objavljena je knjiga “Iz prošlosti Vrbovca”, koju je napisao hrvatski povjesničar Emilij Laszowski, koji je ujedno bio i predsjednik Družbe hrvatskog zmaja. Tiskanje knjige izvršeno je u poznatoj zagrebačkoj tiskari Kuzme Rožmanića, a svjetlost dana je ugledala u izdanju Družbe hrvatskog zmaja. Na 47 stranica detaljno se opisuje povijest grada Vrbovca. Pored tekstualnog dijela u knjizi se nalazi slika Petra Zrinskog i slike grada Vrbovca. To je bio još jedan doprinos Emilija Laszowskog u promicanju obitelji Zrinski, ali i povijesno-društvene ostavštine Vrbovca u minulim stoljećima.
Prije sto godina bilo je malo knjiga napisano o malim mjestima. Time je Vrbovec ušao u red malobrojnih i privilegiranih manjih općinskih središta koja su mogla ponosno isticati da im je na jednom mjestu zabilježena povijest. Nema nikakve dvojbe da je prva cjelovita knjiga napisana o Vrbovcu bilo inspirirana najpoznatijim vrbovečkim mužem hrvatske nacionalne povijesti Petrom Zrinskim. To nije ništa čudno jer je Družba hrvatskog zmaja od svog početka gajila poseban pijetet prema gradovima Zrinskih i Frankopana pa tako i prema Vrbovcu. Knjiga Emilija Laszowskog je poslužila kao temeljni izvor za pisanje svih drugih knjiga o Vrbovcu. Uz podizanje spomen ploče 1921. godine Petru Zrinskom na vrbovečkoj kuli i objavi knjige iste godine o Vrbovcu, Emilij Laszowski je puno učinio za promociju Vrbovca, koji je kao općinsko središte 1921. godine brojio 1.655 stanovnika.
Matica hrvatska je 2000. izdala pretisak knjige Emilija Laszowskog iz 1921. godine u nakladi od 1000 primjeraka. Pogovor je napisala Irena Habeš. Tisak je izvršen u tvrtki Vektor iz Vrbovca. Time je bila omogućena dostupnost knjige svim zainteresiranim žiteljima Vrbovca i zaljubljenicima u rodni kraj da u svojim obiteljskim zbirkama mogu posjedovati prvu napisanu knjigu o Vrbovcu. Do tada se knjiga Iz prošlosti Vrbovca moglo nabaviti jedino preko antikvarijata ili preko aukcijskih kuća ili preko kolekcionarskih krugova. To je bio hvalevrijedan potez tadašnjeg rukovodstva Matice hrvatske na čelu s predsjednikom Dragutinom Mandekićem.
Drugu knjigu o Vrbovcu, koja je obuhvaćala tadašnju vrbovečku općinu, napisao je Josip Buturac 1984. godine pod naslovom Vrbovec i okolica 1134-1984. Izdavač Buturčeve knjige bilo je Hrvatsko književno društvo Sv. Ćirila i Metoda iz Zagreba.
Treća knjiga koja je napisana o Vrbovcu, izdana je u povodu 770. obljetnice spomena Vrbovca 2014. godine pod imenom Vrbovec 770 godina, kojoj je urednica bila Sanja Prijatelj. Tako je društveno-politička, kulturna, umjetnička, sportska i ina povijest zabilježena u tri knjige. Međutim, o društvenom, gospodarskom i kulturnom, sportskom, javnom i drugom životu Vrbovca izdane su monografije koje svjedoče o povijesnim i razvojnim mijenama Vrbovca.
Malo je poznato da je Slavko Šisler autor knjige Vrbovec iz 1998. godine, koja je zapravo foto monografija vrbovečkog kraja, u kojoj se nalazi malo teksta dok je 90% monografije sastavljeno od fotografija. Knjigu je izdalo Nakladničko trgovačko društvo Mato Lovrak iz Zagreba.
Hrvatski povjesničar, arhivist i kulturni djelatnik Emilij Laszowski Szeliga (Brlog kraj Ozlja. 1. IV. 1968. – Zagreb, 28. XI. 1949.) je zaslužna i nezaobilazna ličnost hrvatske kulturne povjesnice prve polovice 20. stoljeća. Kao svestrani intelektualac ostavio je bogatu ostavštinu na znanstvenom, prosvjetnom, kulturnom i društvenom području koju je posvetio hrvatskom narodu i domovini. Emilij Laszowski je po svojem zalaganju za promicanje imena i povijesnog nasljeđa obitelji Zrinski uvelike zaslužan i za promidžbu Vrbovca početkom 20. stoljeća te kao autor prve knjige o Vrbovcu zaslužuje status znamenite osobe u Zavičajnoj zbirci Vrbovca.
Zdenko Brezarić
