U dvorani Pučkog otvorenog učilišta Vrbovec sinoć je održano predstavljanje knjige “Nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji” autora Hrvoja Petrića, Filipa Škiljana i Kristijana Lewisa. Knjiga daje povijesni pregled svih nacionalnih manjina u Zagrebačkoj županiji koje imaju svoje predstavnike ili vijeća, pregled njihova svakodnevnog života na ovome području. Promociji je prisustvovao i Salih Huremović, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Zagrebačke županije i predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnik nacionalnih manjina Zagrebačke županije.
Okupljenima u dvorani na početku promocije prigodno su se obratili zamjenik gradonačelnika Grada Vrbovca Marko Belošević i ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Vrbovec Sanja Prijatelj. Poželjeli su dobrodošlicu autorima te svim gostima.
Predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnik nacionalnih manjina Zagrebačke županije Salih Huremović istaknuo je kako knjiga poput ove s temom nacionalnih manjina u Zagrebačkoj županiji do sada nije napisana. – Ova knjiga ima cilj dati povijesni pregled svih nacionalnih manjina u Zagrebačkoj županiji koje imaju svoje predstavnike ili vijeća te uz njih i slovenske i židovske nacionalne manjine, pregled njihova svakodnevnog života u prošlosti i u sadašnjosti na ovome području te pregled rada vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u Zagrebačkoj županiji. U knjizi su doneseni i životopisi brojnih pripadnika nacionalnih manjina što tekst, uz fotografije, čini interesantnijim i životnijim. Koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije imala je dužnost i želju istaknuti koliko su nacionalne manjine svojim radom, životom i uključenošću u Zagrebačku županiju i njezine gradove i općine pridonijele njihovu razvoju, prepoznatljivosti u inozemstvu i povezanosti s drugim gradovima, općinama i regijama izvan Hrvatske – poručio je Huremović te dodao da je Zagrebačka županija svakako mjesto koje može biti uzor kvalitetnog življenja većine i manjine te mjesto na kojem se nacionalne manjine dobro osjećaju jer uživaju sva prava koja im zakonski omogućuje hrvatska država.
Nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji dale su i daju veliki doprinos njezinu razvoju kao prostora na kojem skladno žive osobe različitih nacionalnosti, prostora na kojem se njeguje višekulturalnost, poštuju građanska i ljudska prava i njeguju dobrosusjedski odnosi. Tome svakako doprinosi živa djelatnost vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, otvorenost prema većinskom narodu i sve aktivnosti koje nacionalnomanjinske udruge organiziraju i promiču, naglašavaju autori u zaključku knjige. Također poručuju kako se nadaju da će i u budućnosti ostati tako te da su uvjereni da će doprinos tom cilju biti i ova knjiga.
Filip Škiljan, jedan od autora, rekao je da je ova knjiga nastala upravo na ideju Saliha Huremovića koji je pokrenuo cijelu priču. – Kada smo odlučili krenuti s knjigom zapravo sam shvatio da će mi trebati pomoć jer je to jedna velika građa i relativno veliki prostor od Vrbovca do Žumberka te cijela općina Velika Gorica i Zaprešić i čitavo to područje. Trebalo je pokriti različite dijelove Zagrebačke županije tako da sam zamislio to kao jedan dio. Prvi dio da bude povijesni uvod u kojemu smo dali pregled povijesti Zagrebačke županije i prostora koji je županija obuhvaćala nekad i koji je bio dosta veći nego što je to danas te povijest naseljavanja pojedinih manjina koje tada nisu bile manjine jer su zapravo bile u istoj državi u kojoj je bila i Hrvatska. Danas na području Zagrebačke županije ima najviše Srba, Bošnjaka i Albanaca. Najraniji doseljenici na područje današnje Zagrebačke županije su bili Nijemci i Mađari. Dakle, oni su već prisutni od srednjeg vijeka. Mađarski plemići su imali pojedine posjede na području današnje Zagrebačke županije, a Nijemci su kao rudari bili naseljeni na području Ruda pokraj Samobora. Potom imamo Srbe koji su prisutni na ovom našem području i to kao značajna zajednica. Prvi Srbi su u ove krajeve doselili već u 15. st., a brojnija naseljavanja su uslijedila nakon prodora Osmanlija u Slavoniju i prodora srpskog pravoslavnog stanovništva na području Habsburške monarhije. Ja bih rekao zapravo da je cilj ove knjige bio da se na jednom mjestu nađu podaci o nacionalnim manjinama kako u prošlosti tako i u sadašnjosti – istaknuo je Škiljan.
Kaže također da je jedan dio knjige posvećen razgovoru s pripadnicima nacionalnih manjina. – Pokušao sam pronaći i one posljednje pripadnike pojedinih manjina. Bilo je ponekad teško, ali ljudi su voljeli o tome razgovarati, o svom porijeklu, načinu života, kako su živjeli njihovi stari, kako su oni došli na to područje itd. Razgovarao sam s obrtnicima i ljudima iz javnog i političkog života, sa profesorima, umjetnicima, kulturnim djelatnicima, bivšim braniteljima, ekonomistima, književnicima itd. – dodao je Škiljan.
U sklopu programa nastupila je Češka beseda Zagrebačke županije. Svojim su glazbenim točkama razveselili publiku te lijepo “zaokružili” jučerašnju promociju.
