Pjesnikinja Katarina Zadrija sudjelovala na manifestaciji “Stijeg slobode”

0
Komunalac add

Vrbovečka pjesnikinja Katarina Zadrija sudjelovala je na ovogodišnjoj, desetoj jubilarnoj manifestaciji domoljubne poezije “Stijeg slobode”. Manifestacija je održana trećeg kolovoza na ljetnoj pozornici Kninske tvrđave pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja, Grada Knina i Kninskog muzeja, a u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 29. godišnjice Vojno redarstvene operacije Oluja.

Manifestaciju organizira Hrvatsko književno društvo ogranak Zadar pod vodstvom Nikole Šimića Tonina. Na manifestaciju se tradicionalno prijavljuju pjesnici iz Hrvatske i ostalih zemalja gdje žive pjesnici koji govore hrvatskim jezikom. Na jubilarnu desetu manifestaciju prijavilo se 370 pjesnika, s isto toliko pjesama. Prijašnjih godina je za čitanje na završnoj manifestaciji odabirano deset pjesama. Prema riječima organizatora ove godine je bio velik broj kvalitetnih radova, pa je za izvođenje na manifestaciji odabrano osamnaest pjesnika. Među njima je bila i vrbovečka pjesnikinja Katarina Zadrija s pjesmom „Stijeg od krvi i suza“.

 

Nagradu Stijeg slobode za 2024. godinu dobio je Patrick Levačić, docent na Odjelu za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru. Stijeg slobode publike pripao je mladom pjesniku Luki Foro, a Stijeg slobode za najboljeg kazivača pjesme dobio je Mladen Baraba.

Muzička pratnja na manifestaciji bio je profesor glazbe Vedran Milić iz Bjelovara koji je primio Stijeg slobode za izuzetan doprinos manifestaciji. Događanje je popratio pjesmama iz svih krajeva domovine, a započeo je s pjesmom „Suza za zagorske brege“.

U nastavku donosimo pjesmu s kojom se vrbovečka pjesnikinja predstavila na manifestaciji.

Stijeg od krvi i suza

Koliko li je suza kapnulo

koliko rana na srcu, na duši prokrvarilo?

Koliko li je kapi krvi ovo tlo popilo?

Koliko je duša po njemu bez glasa palo?

Koliko je duša ostalo na stratištima

dok im tijela lutaju bespućima života?

Za domovinu, sretno djetinjstvo, i mir.

 

Zahvaljujemo, podižemo stijeg kao simbol,

a sjeti li se itko koliko bi dug i kako velik

satkan od krvi, suza, ukradenih djetinjstva

uništene mladosti, agonije u starosti

barjak bilo?

 

On je tu, nevidljiv

na tvrđi ranjenih duša razvijen.

 

A vi, da baš vi koji ste tuđe poželjeli,

tuđi dom razorili

ne plače li vaša majka jednako?

Ne bude li vas noću izmučena lica

ranjena tijela, molečiv pogled?

Ne bude li? Za koga, za što?

Odlazite poderanih džepova

ko gora krimena na duši

pred božje lice na zadnji sud.

 

 

Katarina Zadrija,

Vrbovec

 

Komentiraj

Molimo Vas da unesete svoj komentar
Molimo Vas da ovdje unesete svoje ime