U Hrvatskoj se svakog dana dogodi 30 požara. Svakih osam dana jedna osoba pogine od požara, a svaki treći dan jedna osoba je ozlijeđena zbog požara. Najčešći uzrok velikih požara otvorenog prostora u Hrvatskoj je neoprezno spaljivanje biljnog otpada i loženje vatre na otvorenom prostoru. Zbog neopreznosti i nepromišljenosti pojedinaca u opasnost dolaze ljudski životi, a u požarima nastaje velika materijalna šteta, vatrogasci stoga poručuju:
- ne ložite vatru i ne spaljujte biljni otpad, korov i raslinje na poljoprivrednom zemljištu i drugom otvorenom prostoru, pogotovo za vrijeme sazrijevanja i žetve te za vrijeme sušnih perioda
- ne palite vatru na udaljenosti manjoj od 200 metara od ruba šume i 30 metara od ograda i zgrada izgrađenih od zapaljivog materijala te u trasama elektroenergetskih vodova
- ne palite biljni otpad u šumama, lovištima i parkovima
- ne palite vatru u blizini miniranih i minsko sumnjivih površina
- ne palite suhu travu i raslinje u blizini trajnih nasada voćnjaka i vinograda
- ne ostavljajte vozila na vatrogasnim prilazima, pristupima i površinama za operativni rad vatrogasnih i spasilačkih vozila i opreme
- ne parkirajte vozila kod nadzemnih i podzemnih hidranata za priključak vozila i pumpi za gašenje požara
- sve pravne ili fizičke osobe koje namjeravaju ložiti vatru na otvorenom prostoru dužne su zatražiti odobrenje nadležne vatrogasne postrojbe
- maloljetnim osobama loženje vatre na otvorenom prostoru nije dopušteno.
Osobe koje su koristile ložišta na otvorenom dužne su kontrolirati izgaranje i ne napuštati mjesto dok se vatra u potpunosti ne ugasi.
Napuštanje mjesta spaljivanja strništa i slame je nekontrolirano gorenje, odnosno požar na otvorenom prostoru.
Ukoliko zbog požara nastane velika materijalna šteta ili netko pogine, odgovorni za požar mogu dobiti visoke novčane kazne, kaznene prijave te zatvorske kazne. Za izazivanje požara iz nehaja kazne su od 2 do 15 tisuća kuna, a za namjerno izazivanje požara predviđene su zatvorske kazne od šest mjeseci do pet godina zatvora.
Kako se pripremiti za loženje vatre na otvorenom?
Nađite pogodno mjesto za vatru. Na mjestima koja su predviđena za izletnike postoje pripremljena ognjišta. Ako ih nema, treba izabrati mirno i zaklonjeno mjesto što bliže vodi. Vatru ne palite za vjetrovita vremena i onda kada su izdana upozorenja za visok stupanj opasnosti od požara.
Ne palite slamu i strnište nakon žetve. U vrijeme žetve određen broj neodgovornih pojedinaca, koji ne znaju ili ne žele znati što učiniti s ostacima nakon žetve, pribjegavaju njima najjednostavnijoj metodi – spaljivanja slame i strništa.
Ne ložite vatru i ne spaljujte biljni otpad, korov i raslinje na poljoprivrednom zemljištu i drugom otvorenom prostoru za vrijeme sazrijevanja žitarica i žetve kao i za vrijeme velike suše.
POLJOPRIVREDNICI
- pripremite pribor za gašenje vatre kao što su aparati za gašenje, lopate, vile te druga sredstva za gašenje: voda, pjena, prah i sl. Ukoliko nemate aparate za početno gašenje požara, poslužit će i pijesak, zemlja i slična sredstva
- u slučaju potrebe spaljivanja većih količina raslinja posavjetujte se s nadležnom vatrogasnom službom, a spaljivanje prijavite nadležnoj vatrogasnoj službi ili policijskoj postaji
- nikako ne palite vatru ukoliko postoji opasnost od prijenosa požara na druge površine s poljoprivrednim i šumskim kulturama ili
- ukoliko se nalazite na zaštićenom šumskom području, parku prirode, lovištu i sl., a naročito u vrijeme velikih opasnosti od proširenja požara
NAKON UOČAVANJA POŽARA ODMAH NAZOVITE VATROGASCE NA BROJ 193, CENTAR 112 ILI POLICIJU NA 192.
