Ragnar Jónasson: Napuklina – Godine 1955. dva mlada para sele se na nenastanjen, izoliran fjord Hedinsfjörður. Njihov boravak ondje naglo završava kad jedna od žena premine pod tajanstvenim okolnostima. Slučaj nikad nije riješen. Pedeset godina poslije iskrsava stara fotografija, i postaje jasno da parovi možda ipak nisu bili sami na fjordu. U obližnjem Siglufjörðuru, gradu koji je u karanteni zbog iznenadne pojave smrtonosne zarazne bolesti i gdje su tajne način života, mladi policajac Ari Thór pokušava razjasniti što se zaista dogodilo s nesretnom ženom. Pomaže mu Ísrún, televizijska novinarka iz Reykjavika, koja i sama istražuje drugi, sve mračniji slučaj. Stvari se dodatno zakompliciraju kad usred bijela dana nestane malo dijete… Jezovit i složen, Napuklina je mračan atmosferski triler jednog od najboljih islandskih autora krimića.
Saifedean Ammous Bitcoin standard: decentralizirana alternativa središnjem bankarstvu – U rujnu 2020. godine, u trenutku pisanja ovog teksta, jedan bitcoin vrijedi više od 68 tisuća kuna. Na šest lokacija u Hrvatskoj trenutno se nalaze bitcoin bankomati: tri u Zagrebu te po jedan u Rijeci, Puli i Splitu. Na svima njima može se kupiti ili prodati bitcoin. Takav rasplet događaja diljem svijeta i uopće razvoj kriptovaluta bilo je gotovo nemoguće zamisliti 2008. godine kada je bitcoin ugledao svjetlo dana. No kako je nastala kriptovaluta? Kako je uopće nastao novac? Što je to što je zlatu, srebru, kamenčićima ili školjkama dalo vrijednost u procesima razmjene za dobra? Kako se u sve to uklapa digitalna valuta do koje se dolazilo rudarenjem? Na sva ova i brojna druga pitanja u knjizi Bitcoin standard: decentralizirana alternativa središnjem bankarstvu odgovara doktor ekonomskih znanosti Saifedean Ammous. Vodi nas kroz povijest novca i istražuje što je navedenim predmetima dalo njihovu monetarnu ulogu, a ujedno i pomoglo bitcoinu da bude ono što danas jest.
Damir Čivrak Tibor: Zarinske zavrzlame – Knjiga Zarinske zavrzlame po treći nas put vodi u čaroban i čudnovat svijet sela Zarina i njegova najpoznatijeg stanovnika – slikara Tibora. Sve je naizgled još uvijek isto: gazda Vilibald i dalje nema prevelikog razumijevanja niti riječi hvale za Tiborovo slikarsko umijeće. Već uobičajeno, tjera ga da zanemari slikanje i posveti se radu u krčmi Tri jele. No ovaj put to dovodi do Tiborove čvrste odluke: pokazat će i jednom zauvijek dokazati da se sposoban vlastitim radom skrbiti za sebe. Umjesto ribanja tanjura u krčmi, mladi slikar stoga privremeno postaje ribič, potom pastir, da bi na kraju bio čak i grofov pismonoša, sve kako bi uspio u svojem naumu.
Pripremila: Mateja Hrgovan, Narodna knjižnica Vrbovec
