Alessandro Baricco: Mlada nevjesta – Početkom dvadesetog stoljeća, negdje u talijanskoj provinciji, u raskošnu vilu plemićke obitelji useljava se Mlada nevjesta. Međutim, postoji mali problem: nasljednik obitelji, njezin zaručnik, na poslovnom je putu u inozemstvu i nitko ne zna kad će se točno vratiti. Počinje dugo razdoblje iščekivanja tijekom kojeg će Mlada nevjesta postupno upoznati neobične stanare kuće: Oca, Majku, Kćer, Strica i batlera Modesta. Svakodnevica ekscentrične obitelji sve je samo ne uobičajena: prisutan je strah od noći (svi su preci umrli noću), knjige, tuge i svega što odudara od brižno njegovanog, ali besmislenog ritualnog ponavljanja. Kako dani prolaze i nema vijesti o nestašnom sinu, atmosfera postaje sve nadrealnija, a interakcija Mlade nevjeste s obitelji sve erotičnija. I ništa zapravo nije kako se čini: sloj po sloj, otkriva se priča o obiteljskim tajnama, ljubavi, javnim kućama, snu i umjetnosti. Njegujući svoj prepoznatljiv stil, vješto se poigravajući riječima i frazama, brišući granice između stvarnog i nestvarnog, Baricco je ovaj put ispisao jedan je od svojih najsmjelijih romana, „djelo elegancije, erotike i razigrane mašte“ i „drsko ispričanu priču o izgubljenoj nevinosti“.
Ivan Krastev: Pandemija nostalgije – Politolog Ivan Krastev upozorava da će pandemija koronavirusa imati najradikalnije političke posljedice u Europi jer ugrožava temelje na kojima je izgrađen europski projekt – međuovisnost kao izvor sigurnosti i blagostanja. Krastev u sedam pouka o utjecaju pandemije koronavirusa navodi kako aktualna pandemija razotkriva mračnu stranu globalizacije, ali i djeluje kao njezin agent jer je globalna zaraza ujedinila brige i strahove svjetske javnosti. Pandemija je nanovo pokrenula i pojačala svjetski trend prema deglobalizaciji koji je započeo nakon gospodarske krize 2008-2009, ali je u isto vrijeme razotkrila koja su ograničenja jačanja nacionalne države. Strah od virusa je potaknuo jedinstvo u razjedinjenim društvima, ali je i produbio postojeće podjele u njima. Bavi se problemom nestanka ideje „zajedničke Europe“ s jedne strane, što potkrjepljuje primjerima kao što je manjak pomoći Italiji od strane EU, dok s druge strane ističe da je došlo do početka razvijanja svijesti oko toga koliko vlade zemalja članica ovise o samoj Uniji. Smatra da bi moglo doći do toga da će Europska Unija igrati dvostruku igru istovremene globalizacije i deglobalizacije, a pritom se isto tako spominje i mogućnost preustroja Unije kako bi se veći fokus stavio na teritorijalni nacionalizam same Europe zbog malih i srednjih europskih država i ograničenja nacionalnih gospodarstava.
Tom Percival: Gitina briga – Ovo je slikovnica o djevojčici Giti koja se ne može riješiti Brige. Svi se s vremena na vrijeme brinemo i katkad je teško prestati s tim. Premda mi svoje brige ne vidimo kao Gita, svejedno nas prate. Ako se na njih ne obaziremo, mogu narasti, baš kao što se to dogodilo s Gitinom Brigom. Postala je toliko velika da je zauzimala pola školskog autobusa i čak nekoliko sjedala u kinu. U ovoj sjajnoj slikovnici zajedno s Gitom doznajte što se s brigama nikako ne smije raditi i još važnije, naučite kako ih se možete riješiti! Kako god se osjećali, zapamtite da razgovor uvijek pomaže. Budite otvoreni, budite iskreni, budite svoji! Ova ohrabrujuća i topla slikovnica savršen je poticaj za početak razgovora s djecom o važnosti dijeljenja svojih osjećaja o raznim vrstama briga koje djecu mogu moriti.
Pripremila: Mateja Hrgovan, Narodna knjižnica Vrbovec
