Matt Haig: Ponoćna knjižnica – Između života i smrti nalazi se knjižnica. Police se protežu u beskraj, knjiga je bezbroj, a u svakoj je priča o nama. Svaka knjiga prilika je da iskusimo neki od života koji smo mogli živjeti, da vidimo kako bi to bilo da smo u nekim trenucima donijeli neke druge odluke. Bismo li išta učinili drugačije kad bi nam se pružila prilika poništiti ono zbog čega žalimo? Otvaranjem knjige svakog drugog mogućeg života možemo iskusiti neku drugu verziju vlastitog življenja za kojom možda žalimo i na kraju dobiti odgovor na pitanje je li nam život mogao biti bolji da smo drugačije birali ili je onaj koji smo živjeli bio upravo takav kakav je trebao biti. Nora je tridesetpetogodišnja neostvarena i depresivna djevojka. Iako obdarena pameću i mnogobrojnim talentima, zapela je u nedorečenosti i manjku ambicija, tugovanju zbog prerane smrti roditelja te kroničnoj osamljenosti i otuđenosti. Za nju je svaki dan težak. Kad joj ugine mačak, Nora će to doživjeti kao završetak posljednje značajne veze u svojem životu te zaključiti kako više nikome nije potrebna. No čini se da ni umrijeti nije lako, pa će odluka da si oduzme život, umjesto na onaj svijet, Noru odvesti u Ponoćnu knjižnicu gdje će se odazvati izazovu da proživi neke druge verzije sebe, primjerice onu koja nije odustala od obećavajuće plivačke karijere, otkazala vjenčanje ili napustila uspješni rock-bend koji je osnovala s bratom. Svaki put kad je neki drugi život razočara, Nora se vraća u knjižnicu i nastavlja tražiti savršenu životnu priču (ako takva postoji).
Tim Marshall: Doba podjela – Diljem svijeta grade se novi zidovi. Ponovno jačaju nacionalistički pokreti i politika identiteta. U posljednjih desetak godina podignute su tisuće kilometara zidova koji iznova oblikuju naš politički krajobraz. Današnji svijet podijeljen je na mnogo načina: rasno, vjerski, politički, materijalno. U Europi pukotine iz prošlog desetljeća ne prijete samo europskom jedinstvu nego, u nekim zemljama, i samoj liberalnoj demokraciji. Kina se suočava s podjelama između bogatih i siromašnih koje je toj zemlji donio kapitalizam, a jednako tako vatrozidom se štiti od utjecaja sa Zapada. Sjedinjene Američke Države zidom na granici s Meksikom, čiju je izgradnju zagovarao bivši predsjednik Trump, pokušale bi zaustaviti migrantski val s juga. Kako bismo shvatili današnja zbivanja u svijetu, trebamo shvatiti i ono što nas je dijelilo u prošlosti i što nas dijeli danas. Razmatrajući situaciju u Kini, SAD-u, Izraelu i Palestini, na Bliskom istoku, Indijskom potkontinentu, u Africi, Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu, Tim Marshall, ugledni britanski geopolitički novinar i stručnjak za diplomatska pitanja, detaljno i odvažno analizira slijed povijesnih pogrešaka koje će u nadolazećim godinama promijeniti svijet. U svijetu je oduvijek bilo zidova, od Kineskoga i Hadrijanova do Berlinskoga zida. Trend življenja u ograđenim zajednicama ponovno se počeo javljati tijekom 20. stoljeća i otad priča napreduje; u 21. stoljeću podignute su tisuće kilometara zidova i ograda. Započelo je odjeljivanjem Grčke i Makedonije, Makedonije i Srbije, Srbije i Mađarske, a zatim su druge zemlje nastavile niz: Slovenija se počela ograđivati na granici s Hrvatskom, Austrijanci su zagradili Sloveniju, Švedska je postavila barijere na granici s Danskom kako bi zaustavila imigrante, a Estonija, Latvija i Litva na granici s Rusijom grade obrambene utvrde. Ti nam zidovi mnogo govore o međunarodnoj politici, ali i o dubljim podjelama i nestabilnostima u samoj strukturi Europske unije i njezinih brojnih nacija.
Angela McAllister: Charles Dickens – Svijet pun priča – Raskošno oslikana antologija Charles Dickens – Svijet pun priča sadrži osam romana prepričanih i prilagođenih za djecu i sve one koji vole dobre priče – Oliver Twist, Staretinarnica, David Copperfield, Velika očekivanja, Priča o dva grada, Božićna priča, Nicholas Nickleby i Teška vremena. Knjiga sadrži i bilješku o autoru te rječnik manje poznatih riječi i pojmova. Ilustrirala Jannicke Hansen.
Odabrala: Mateja Hrgovan, Narodna knjižnica Vrbovec
