Stephanie Scott: U ime ljubavi U Japanu je procvjetala tajnovita industrija wakaresaseya – jedno od supružnika unajmljuje osobu koja će zavesti drugog kako bi stekao prednost u brakorazvodnoj parnici. Kad Sato unajmi Kaitara da zavede njegovu suprugu Rinu, misli kako će to biti jednostavan slučaj. Ali Sato nikad nije istinski razumio Rinu ni njezine želje, a Kaitarov je zadatak upravo taj i on ga uspješno obavlja. Dok Rina ni ne sluti što ih je zapravo spojilo, ona i Kaitaro se ludo zaljubljuju, što pokreće niz nasilnih djela koja će zauvijek proganjati njezinu kćer Sumiko. Stephanie Scott priča priču iz različitih kutova, smjestivši je u čarobne japanske krajolike te uvjerljivo opisuje preljub i njegove zamršene posljedice. Rinina kći mora pak popuniti praznine u svojim sjećanjima i otkriti što se zapravo dogodilo. U ovom pomno promišljenom romanu autorica minuciozno istražuje psihološke i moralne temelje djela koja činimo u ime ljubavi, pitajući se gdje je granica između strasti i posesivnosti, dobrih namjera i čiste sebičnosti.
Borna Bebek: Santhana »Pitao sam se što znači putovati. Može se to shvatiti kao 
mijenjanje lokacije, okoline, no takva definicija je samo donekle točna. Definirano kao promjene u svijesti čovjeka, inducirane eksternim senzualnim stimulansima, putovanje kao pojam bilo bi potpuno objašnjeno. Da bi se putovalo na tom nivou, treba se psihički otvoriti promjenama u mirisima i vibracijama koje emitiraju novi krajolici, ljudi, zemlja, kukci… Baš zbog svega toga nisam isplanirao svoj put. Želio sam se slijepo baciti u Aziju, otvoren i bez rezervi, s mozgom kao suha spužva. Tek na taj način smatrao sam da ću doživjeti i vidjeti nešto što bi stvarno bilo relevantno mojim pitanjima.« Tako piše prof. dr. sc. Borna Bebek, heidelberški i londonski postdiplomac, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, putnik i pustolov, koji je zajedno sa Željkom Malnarom napisao najveći hrvatski (i jugoslavenski) new age hit U potrazi za Staklenim Gradom (1986.). No još 1979. Bebek je samostalno objavio srodnu »avanturističko-putopisnu i filozofsko-dokumentarnu« knjigu Santhana koja je unatoč svojedobnoj popularnosti pomalo nezasluženo ostala u sjeni kasnijeg bestselera. Santhana sadrži sve sastavnice kojima je čitateljstvo opčinio Stakleni Grad: to je istovremeno i beletristika i publicistika, putopis i antropološki esej, pustolovni roman i »dokumentarac«, autobiografija i duhovno mjerenje svijeta: kritika svijeta koji se otad malo promijenio, a ako jest, onda vjerojatno nije nabolje. Bebekov pristup je osviješten i analitičan pa tako, dok nas upoznaje s egzotičnim ljudima i krajevima Turske, Irana, Afganistana, Pakistana, Tajlanda, Mauricijusa i Indije, svjedočimo uzbudljivim situacijama okrutnog »Divljeg Istoka«, kao i mističnim učincima istinskog Orijenta.
Neven Borić: Na svijetu je mnogo boja i svaka je boja moja Slikovnica koja na duhovit i razigran način priča o različitostima i djeci vjerno prikazuje opreku dva svijeta. Jednog, koji vlada u Zelenzemlji, gdje kralj zabranjuje boje, te drugog, koji je prepun boja i različitosti, a nalazi se u zemlji Koloriji. Kralj Delirije III. svojim je zakonima zakinuo svoj narod za ono najljepše na svijetu, a to je život sam po sebi raznolik i pun boja, dok je u zemlji Koloriji na vlasti dobra kraljica Kolorina II. koja je blaga i zapravo ne vlada, već je ravnopravni dio svih živih bića koje uživaju u punini života. Ovčica Lidija, željna boje i života nailazi na Ježa Boje Bež, žitelja Kolorije koji je uvodi u sasvim novi svijet, pun boja te joj otkriva da postoji pravi, istinski život izvan pravila zabludjela despota Delirija. Hrabra ovčica na povratku u svoju neobojenu zemlju učini spasonosno djelo i pomoću čudesna napitka vrati kralju ljudsko lice. Slikovnica će najmlađe poučiti kako se nikad ne smiju predavati u svojoj želji da i oni učine svijet boljim te da je najveći dar života biti drugačiji i istovremeno uživati u različitosti.
