Eva Tind: Žena koja je spojila svijet – Psihološka drama o jednoj od najvažnijih znanstvenica 20. stoljeća. Žena koja je spojila svijet biografski je roman Eve Tind o danskoj zoologinji Marie Hammer (1907.–2002.) koja je više od 47 godina sama putovala svijetom sa zacrtanim ciljem – željela je dokazati da su svjetski kontinenti u jednom trenutku bili spojeni. U isto vrijeme sanjala je o obitelji. No, inzistirala je na tome da njezin suprug nikada ne stane na put njezinu istraživanju. Marie Hammer prva je žena koja se 1932. pridružila 7. ekspediciji Knuda Rasmussena na Thule, a potom sama prikupljala sredstva za svoje jednomjesečne ekspedicije. Doktorat je pisala kod kuće, za kuhinjskim stolom sa svoje četvero djece oko sebe, kao neplaćeni istraživač. Gotovo 50 godina nakon svoje prve ekspedicije, Marie Hammer promijenila je svjetsku povijest. Njezini su napori i pokušaji da dokaže da su kontinenti bili spojeni na koncu prihvaćeni, ali morala je priznati da se u njezinoj odsutnosti njezina obitelj raspala. Žena koja je spojila svijet priča je o jedinstvenoj i fantastičnoj povezanosti znanstvenika s prirodom i želji da ostave svoj trag u povijesti, o ljudskoj ambiciji, obitelji, ljubavi, odricanju i pomirenju – svijeta i ljudi.
Juraj Bubalo: Od Pola do Malnara – putnici i istraživači u hrvatskoj kulturi od 13. do 20. stoljeća – Knjiga Od Pola do Malnara donosi prikaze sedamnaest istraživača i putnika iz hrvatske kulturne povijesti koji su u razdoblju od razvijenog srednjeg vijeka do dvadesetog stoljeća svojim putovanjima, istraživanjima i djelima znatno pridonijeli proučavanju svijeta u kojem danas živimo. Osim općepoznatih imena poput Marka Pola i Željka Malnara, u knjizi svoje mjesto imaju razni naši zaslužni i veliki izvaneuropski putnici, koji su o svojem djelovanju ostavili pisani trag. Uz Dragutina Lermana i braću Mirka i Stjepana Seljana, za koje je zahvaljujući znatnijoj popularizaciji njihova lika i djela čula najšira javnost, obrađena su i manje poznata imena, koja su tek u skorije vrijeme otkrivena (objavljenim knjigama ili studijama) – Juraj Hus, Tomo Skalica, Mate Šimunović, Josip Mikulec – ili su bila predmetom tek užih stručnih i znanstvenih zanimanja unutar pojedinih disciplina kao što su crkvena povijest, etnografija, kartografija, amerikanistika i sl. – Vinko Paletin, Nikola i Ivan Ratkaj, Ferdinand Konšćak, Ignacije Szentmartony.
Curatoria Draconis, Tomislav Tomić: Zmajska arka – Ovu fantasy raskošno oslikanu knjigu o zmajevima, njihovim zaštitnicima sa Zmajske arke i potrazi za čudesnim nebeskim zmajem, čuvarom nebesa, oslikao je hrvatski ilustrator Tomislav Tomić. Dobro došli, neustrašivi pustolovi! Dobro došli na Zmajsku arku! Zmajska arka je brod za zaštitu zmajeva, koji nudi utočište i pomoć svim zmajevima. Neki zmajevi već žive u udobnim zmajušnicama i putuju s vjernom posadom koju predvodi Zaštitnica Zmajeva, no većina zmajeva živi u svojem prirodnom staništu pa je istraživačima Zmajske arke lako pronaći i temeljito proučiti zmajski rod, jer o tome znaju baš sve. Zaštitnica Zmajeva osobno bira svakog člana posade – biologinju mora, glavnog liječnika, glavnog zrakoplovca, glavnog povjesničara, knjižničarku i kemičarku. Svaki od njih je stručnjak za svoje područje i vjerno čuva sve tajne o zmajevima – njihove vrste i staništa na baš svim kontinentima, i ni za što na svijetu ne bi otkrili te podatke lovcima na zmajeve. Samo im je jedan zmaj nepoznanica – čudesni nebeski zmaj, čuvar nebesa. Potraga za nebeskim zmajem traje već stoljećima. Vremena je sve manje… Ne smije se dogoditi ono najgore – Zaštitnica Zmajeva i njezina vjerna posada mora naći tog tajanstvenog zmaja dok ne izumre. Jeste li spremni ukrcati se na Zmajsku arku i krenuti na putovanje života?
Odabrala: Mateja Hrgovan, Narodna knjižnica Vrbovec
