Kim Michele Richardson: Knjižničarkina kći Ona je jedna od Plavih ljudi. Ona je Knjižničarkina kći. I kad joj roditelje – zbog okrutne zabrane međurasnih brakova – osude na zatvorsku kaznu, država Kentucky odlučit će šesnaestogodišnju Honey Lovett smjestiti u – popravni dom. Jedina mogućnost da izbjegne prisilni rad u toj nehumanoj ustanovi jest da se što prije uda. No Honey će pronaći načina da nadmudri zakone: i sama će postati knjižničarka na konju, oplemenjujući živote svojih susjeda pisanom riječju. Posao će joj priskrbiti nove prijatelje, veliku mladenačku ljubav, ali i niz nevolja…
Zasnovan na istinitim događajima, vezanima uz projekt zapošljavanja žena u doba predsjednika Roosevelta, nastavak bestselera Knjižničarka na konju Kim Michele Richardson donosi uzbudljivu priču o djevojci koja će knjigama promijeniti svoju i tuđe sudbine, o borbi za emancipaciju i o snazi ženskog prijateljstva. Napet, čitak i s obiljem informacija o negdašnjem Kentuckyju, roman popularne američke spisateljice ujedno je sjajan prikaz prelijepe, surove prirode Apalačkog gorja i njezinih stanovnika polovicom XX. stoljeća.
Marko Šilobod: Slavenska mitologija Na ogromnim prostorima između Crnog mora i
Baltika, kroz tisućljeća se sačuvala uspomena na život i običaje naših predaka, Slavena. Tu predaju nazivamo mitovima. Mitovi nam uglavnom govore o svemu onome što su ljudi u ona davna vremena vjerovali o svemoćnim silama prirode i o zamišljenim natprirodnim bićima.
Suprotno Rimljanima, koji su mitsko bogoštovlje preuzeli od Grka, Slaveni se nisu oslanjali na grčku ili rimsku mitologiju, već su individualno stvarali svoj vlastiti krug – slavenskih mitskih likova. Također, za razliku od grčke i nordijske mitologije, u slavenskoj mitologiji nema ratova između bogova, što ukazuje na sklonost Slavena prema harmoniji i zajedničkom suživotu s prirodom i silama prirode.
Temelj slavenske mitologije prije svega čine animistička vjerovanja i magija, vjerovanje u demone i duhove, kult mrtvih, kult predaka i kultno poštovanje bogova. Drevni Slaveni su vjerovali u jednog boga, a sve bogove na koje nailazimo u slavenskoj mitologiji možemo protumačiti kao manifestaciju jednog te istog boga.
Knjiga opisuje najpoznatije slavenske bogove, mitološka bića, običaje i rituale povezane s prirodom.
Željka Horvat-Vukelja: Božićna želja Mame Pinije U Mirnoj uvali, daleko od gradske vreve, visoka i raskošna Mama Pinija sanja o tome da barem jednom sudjeluje u božićnom ugođaju. Dok promatra sjajne lampice i raskošne kuglice drugih borova, umjesto božićne radosti, obuzima ju usamljenost i tuga. No uz pomoć mudroga Mjeseca, vjerne Galebice Oli, svojih vlastitih izaslanika, jedne drage učiteljice i njenoga marljivoga razreda, Mama Pinija otkriva da smisao Božića nije u ukrasima, već u nečemu puno većemu…Ova lijepa priča o istinskom smislu Božića omiljene dječje spisateljice Željke Horvat-Vukelja zagrijat će srca malenih čitatelja za najljepše razdoblje u godini.
Odabrala: Mateja Hrgovan, Narodna knjižnica Vrbovec
