Anne Berest: Razglednica Saga o židovskoj obitelji koja prolazi užas holokausta, roman nagrađen 2021. godine uglednom Prix Renaudot des Lycéens. U ovoj autobiografskoj prozi Anne Berest potaknuta je na istraživanje sudbine svojih predaka kada u siječnju 2003. godine u poštanskom sandučiću svojih roditelja pronađe neobičnu razglednicu bez potpisa jer pošiljatelj očito želi ostati anoniman. Na jednoj je strani slika Opere Garnier, a na drugoj samo četiri osobna imena: djeda i bake Anneine majke kao i njezina ujaka i tete. Sve četvero umrlo je 1942. u Auschwitzu. Roman je poput policijske istrage u potrazi za identitetom anonimnog pošiljatelja razglednice koja prerasta u obiteljsku sagu – istraživanje značenja pojma „Židov” u sekularnom svijetu i traganje za obiteljskim korijenima. Originalan pristup temi na uzbudljiv i potresan način otkriva obiteljsku dramu kao i strahote šoe. Isprepleteni događaji obuhvaćaju različita mjesta i periode postavljajući pitanje o korijenima antisemitizma.
Catriona Menzies-Pike: Na duge pruge Catriona Menzies-Pike s trideset je prvi put obula tenisice i počela trčati, a ubrzo su utrke na duge pruge postale njezina strast i najizazovniji životni cilj. Naime, u djetinjstvu je išla na popravni iz tjelesnog, rado se u rana jutra kreveljila džogerima, a knjige su bile njezino utočište nakon pogibije roditelja u zrakoplovnoj nesreći. Premda nitko nije vjerovao da će ostvariti svoj plan, njezina volja, upornost i želja da promijeni život odveli su je od parkova i plaža u Sydneyju do maratona u New Yorku. Uz strast za slobodom pokreta koja joj je pomogla da se pomiri s proživljenim traumama, počela je istraživati i nepoznatu prošlost ženskog trčanja. A borba za ravnopravnost u trčanju bila je uistinu duga, primjerice, na Olimpijskim igrama ženama do 1960. nije bilo dopušteno trčati u disciplinama duljim od 800 metara, a prvi je ženski maraton održan tek 1973. Na duge pruge jedinstveni je spoj povijesti ovog popularnog sporta i životne priče jedne trkačice koja svojim primjerom pokazuje kako prava strast savladava sve prepreke.
Emily Gravett: Pometalo Bio jednom jedan jako uredan jazavac – zvao se Pometalo, i sve mu je smetalo. Stalno je htio čistiti, prati i pometati. Pometalo voli da sve bude čisto i uredno – ali ponekad treba znati i stati! U ovoj zabavnoj priči darovite i nagrađivane britanske autorice Pometalo će naučiti vrijednu pouku: šuma je najljepša baš onakva kakva je. Čak i kad je malo neuredna.
Odabrala: Mateja Hrgovan, Narodna knjižnica Vrbovec