Joanna Goodman: Dom za neželjene djevojčice – U Quebecu, sredinom dvadesetog stoljeća, Francuzi i Englezi se međusobno toleriraju, oprezno se uljudno ophodeći, slično kao roditelji Maggie Hughes. Maggien otac, kojem je materinski jezik engleski, za svoju kćer ima ambicije koje ne uključuju udaju za siromašnog Francuza, Gabriela Phénixa, mladića sa susjedne farme. Ali Gabriel je zarobio Maggieno srce. Kada ona kao petnaestogodišnjakinja zatrudni, njezini roditelji primoraju je da malenu Elodie dade na posvajanje i ponovno se vrati „na pravi put“. Elodie odrasta u jednom siromašnom sirotištu u Quebecu. Takvo već samo po sebi dovoljno nesigurno postojanje doživljava tragičan preokret kada je Elodie, zajedno s tisućama ostale siročadi iz Quebeca, proglašena umobolnom, kao posljedica novoga zakona kojim se više financijskih sredstava osigurava za psihijatrijske bolnice nego za sirotišta. Pretrpjevši odvratno postupanje redovnica, Elodie naposljetku stječe slobodu kao sedamnaestogodišnjakinja, kada je gurnuta u jedan nepoznat i često uznemirujuć svijet. Maggie, u braku s poslovnim čovjekom koji žudi za tim da zasnuje obitelj, ne može zaboraviti kćer koju je bila prisiljena ostaviti i slučajan ponovni susret s Gabrielom potiče je da donese iznimno stresnu odluku. Tijekom godina, životi Maggie i Elodie se isprepliću, ali nikada ne dotiču, no naposljetku se spajaju kada Maggie pođe u potragu za svojom davno izgubljenom kćeri, razotkriti istinu koja im je objema bila uskraćena.
Branimir Mendeš: Prema suvremenom dječjem vrtiću – Ova znanstvena monografija jedinstvena je po tematici, povijesnom pristupu i sustavnoj analizi prikupljene građe gdje autor prepoznaje značajnost djetinjstva kao socijalne konstrukcije u kojoj su obitelj i odgojno-obrazovne ustanove prvi i, moguće, najznačajniji čimbenici odgojnog utjecaja na razvoj pojedinca. Knjiga daje prikaz relevantnih pedagoških ideja i teoretičara, predstavlja koncepcije ranog i predškolskog odgoja te problematizira temeljne značajke institucijskog ranog i predškolskog odgoja.
David Litchfield: Medo, klavir i koncert malene medvjedice – Sjećate li se priče o medi koji je u šumi pronašao klavir pa postao slavna zvijezda? Svirao je pred milijunima obožavatelja i svi njegovi najveći snovi su se ostvarili. Ali sada, nekoliko godina poslije, taj san je završio i medo se vratio u šumu. Kad je mala medvjedica u šumi našla njegov klavir, nije mogla vjerovati ocu koji joj je govorio da više nitko ne želi slušati njegovu glazbu. Stoga je smislila plan kako tati dokazati da nije u pravu… Završna priča u trilogiji bestselera Medo i klavir pokazuje da slava i naklonjenost sreće mogu biti prolazne, ali najbolje melodije zauvijek ostaju u srcu.
Pripremila: Mateja Hrgovan, Narodna knjižnica Vrbovec
