Alaa Al Aswany: Republika himbe – Kairo 2011., dvadeset pet tisuća ljudi prosvjeduje protiv Mubaraka i sanja isti san o velikim promjenama. No dok ljubav prekoračuje klasne podjele i cvjeta u euforičnoj gomili, student medicine Khaled ubijen je naočigled svih. Njegova kolegica i djevojka Dania ne želi odustati od traženja pravde i pružanja otpora – čak i ako je riječ o vlastitom ocu, generalu Alwaniju, šefu tajne službe koji propovijeda islamske vrijednosti i potajno gleda pornografiju. Oko Khaleda, Danije i Trga Tahrir čitava je galaksija likova: mlada učiteljica Asma koja odbija nositi hidžab i sudjelovati u korupciji u svojoj školi, koptski buržuj i rezignirani glumac bez glavnih uloga Ashraf čiju gorčinu raspršuju samo trenuci strasti sa svojom sluškinjom Ikram, televizijska voditeljica Nourhan koja beskrupulozno i lojalno brani one na vlasti… Suočen s najvećom krizom dotad, stari režim (general i njegovi prijatelji) ne namjerava odustati, te kreće u razorni protunapad. U veličanstvenom, u Egiptu još uvijek zabranjenom romanu Republika himbe jedan od vodećih pisaca arapskog svijeta Alaa Al Aswany kroz nezaboravnu galeriju junaka i uzbudljivu priču oslikava duboko ljudski portret egipatske revolucije. Vodi nas u srce borbe koja bjesni između onih na vlasti i onih koji su spremni položiti svoje živote u obrani slobode.
Mačkozbornik: od Bastet do Catwoman – Ovaj zanimljiv zbornik čitateljstvo upoznaje s prisutnošću i recepcijom mačaka kao živih, susretljivih i opipljivih bića te kao simbola i metafora u ljudskom svijetu – u jeziku, običajima, mitologiji, religiji, filozofiji, znanosti, umjetnostima, medijima, politici, svakodnevnome ophođenju i drugim sferama društva i kulture, a popis tema i pogotovo popis navedenih teza i zaključaka nemoguće je napraviti u kratkome prikazu i ocjeni knjige. Takva razmatranja mačjeg i mačje-ljudskog svijeta rijetka su i nesustavna čak i na globalnoj razini, dok ih kod nas gotovo nije ni bilo, pa se već sama urednička ideja može ocijeniti najvišom ocjenom, što se potvrđuje i rezultatom u formi knjige.
Katarina Radziwill: Povijest žena – U drevnoj su Grčkoj počeci demokracije, a ljudi su u to doba počeli raspravljati o filozofskim pitanjima. Potom su u srednjem vijeku počeli studirati na sveučilištima, u 15. stoljeću otkrivali su nove kontinente, a u 18. pisali prve ustave. Povijest koju poznajemo povijest je muškaraca. A što su u to vrijeme radile žene?Bogato ilustrirana slikovnica Povijest žena na popularan i djeci pristupačan način prikazuje povijest žena od prapovijesti do suvremenosti. Postavljaju se pitanja i daju odgovori na pitanja poput je li faraon mogao biti žena, zašto su žene u antičkoj Grčkoj po cijele dane boravile u kućama, kada žene postaju punopravne s muškarcima i stječu izborna prava i mnoga druga.
Odabrala: Mateja Hrgovan, Narodna knjižnica Vrbovec
