U utorak 8. travnja 2025. preminuo je Josip Boltižar, slikar iz Hagnja, koji je Vrbovec stavio na likovnu kartu Europe i svijeta. Slikarstvo Josipa Boltižara širi granice naive i dokazuje da naiva nije šablona „Hlebinske škole“. Njegove nas slike sile da se zamislimo nad mnogim pitanjima, a prva je budućnost.
Ovaj ugledni likovni umjetnik izražavao se u slikarskim tehnikama ulje na platnu, ulje na staklu, akvarelu, suhom pastelu i grafičkim tehnikama. Član je HDLU-a. Rođen je u Završju 1951. godine kraj Novog Marofa. Na likovnoj sceni je od 1973. i iza sebe ima 40-tak samostalnih izložbi. Sudjelovao je na mnogobrojnim kolektivnim izložbama te izlagao u Hrvatskoj i inozemstvu.
O njegovom slikarstvu su pisali najugledniji likovni kritičari i povjesničari umjetnosti (Baldani, Bauer, Bešlić, Cvetkova, Fišer, Paljetak, Vujović, Stanaćev Bajzek, Zdelar…). U suradnji s pjesnikom, akademikom Lukom Paljetkom izdao je dvije grafičko-pjesničke mape: Kavez za mene i pticu (1989.) i Klaunske pjesme (1990.). Jedan je od autora grafičke mape Vrbovec 1244-1994. (J.Happ, Dr.I.Kalinski, D. Mandekić).
Josip Boltižar, Mladen Kefelja i Dragan Vicković tiskali su 1991. likovno pjesničku mapu Hrvatska sebe ne da.
Pogreb Josipa Boltižara bit će u četvrtak 10. travnja u 13:30 sati na mjesnom groblju u Svetom Ivanu Žabnu.
(Dragan Vicković)
