“Putevima starih vrbovečkih bunara”

„Putevima starih vrbovečkih bunara“ prva je ovogodišnja šetnja u Zagrebačkoj županiji u sklopu inicijative „Jane’s Walk Zagreb County“. Riječ je o građanskoj volonterskoj inicijativi koja nudi besplatne šetnje baštinom Zagrebačke županije u organizaciji Muzeja Brdovec.

Šetnja u Vrbovcu, „Putevima starih vrbovečkih bunara“ održat će se u petak, 15. svibnja s početkom u 18 sati, a mjesto sastanka sudionika je vrbovečki željeznički kolodvor. Voditeljica šetnje je Sanja Prijatelj. Šetnja je besplatna, a traje oko dva sata. Pogodna je i za djecu ili praćenje biciklom. Psi su dobrodošli.  

–Nekada su prostori uz javne i privatne bunare bili naše “društvene mreže”. Uz škripu lanca i kante pune vode, uz bunare su se prepričavali događaji, sklapala su se prijateljstva i poslovi, rađale su se prve ljubavi. Unatoč vodnom bogatstvu, Vrbovec pamti i višegodišnje redukcije vode koje su prestale izgradnjom vodotornja koji je danas jedan od prepoznatljivih simbola grada. Kroz priču o bunarima, pokojoj vrbi i vodi kao simbolu života, tijekom ove šetnje podsjetit ćemo se kako je, u vremenu ubrzanih klimatskih promjena i sve većeg pritiska na prirodne resurse, voda zajedničko dobro koje zahtijeva povećanu brigu i odgovorno upravljanje – istaknula je voditeljica šetnje Sanja Prijatelj.

Inače, Jane’s Walk Zagreb 2026. godine do 26. svibnja donosi niz besplatnih tematskih šetnji kroz Zagreb i Zagrebačku županiju, pozivajući građane i posjetitelje da grad upoznaju kroz njegove kvartove, ljude, priče i skrivene slojeve svakodnevice.

Jane Jacobs bila je urbanistica i aktivistica koja je gradovima prilazila na posve nov i do tada nepoznat način, kao na socijalne cjeline. Smatrala je da je izuzetno važno da sami građani upravljaju razvojem gradova i kvartova u kojima žive i poticala je ljude da se bolje upoznaju s okolinom u kojoj stanuju, rade, polaze školu, bave se sportom, šeću… jer, kako je rekla, na taj način oni postaju svjesni toga kakvu životnu okolinu zapravo žele. Isticala je važnost i ljepotu bogatih i životnih gradskih pejzaža, “baleta pločnika”, kako ih je ona nazivala, procesa u kojima se razvija poseban odnos između stanara, susjeda i prolaznika koji život ulice čini ugodnim i prijateljskim. Nasuprot jednoličnosti i praznine poslovnih četvrti, otuđenosti širokih prometnica i beživotnosti stambenih kvartova bez adekvatnih javnih prostora, ukazivala je na važnost pješačkih zona i općenito mjesta pogodnih za susrete s ljudima, navode iz Centra za kulturu Trešnjevka.