Prije 130 godina rođen je Andrija Papa, jedan od najznačajnijih vrbovečkih političara, a svakako najpoznatiji i najutjecajniji političar u vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Papa je kao član Hrvatske seljačke stranke bio prvi zastupnik koji je bio izabran iz Gaja u jugoslavensku Narodnu skupštini. Njegovo političko djelovanje i životni put potpuno je nepoznato široj vrbovečkoj javnosti, iako je cijeli svoj život posvetio u borbi za hrvatske nacionalne interese protiv srpske hegemonije i prevlasti komunističkog režima. Bila su teška, opasna i nasilna vremena u prvoj polovici 20. stoljeća u kojima se nije prezalo niti od političkih i inih radikalnih oblika razračunavanja s političkim neistomišljenicima. U razdoblju komunističke vlasti njegovo ime je namjerno prešućeno, zatirano i marginalizirano kao opozicijskog političara, a u vrijeme samostalne Republike Hrvatske jednostavno nije bilo dostatno interesa da se objelodani njegova politička ostavština u razvoju hrvatske demokracije i u doprinosu razvoja Hrvatske seljačke stranke. Iako se Andrija Papa spominje u političkim monografijama ili knjigama ili na internetskim stranicama, njegovo ime nije dosad zabilježeno u objavljenim vrbovečkim publikacijama.
Rodno mjesto Gaj u općini Vrbovec
Andrija Papa rođen je u seljačkoj, katoličkoj obitelji, oca Stjepana i majke France rođ. Turk. Prema podacima iz Knjige državljana i u presudi iz 1947. navedeno je da je Andrija Papa rođen 24. listopada 1891. u Gaju, dok je u Matičnoj knjizi vjenčanih i Matičnoj knjizi umrlih navedeno da je rođen 25. listopada 1891. godine. Pučku školu je završio u Dijanešu nakon čega nije nastavio s daljnjim obrazovanje nego se u okviru obiteljskom doma nastavio baviti poljoprivredom. Vojni rok služio je u domobranstvu Austro-Ugarske Monarhije u čiju je vojsku bio mobiliziran za vrijeme Prvog svjetskog rata.
Brak je sklopio s Jelenom Pankretić 1919. godine s kojom je imao dvije kćeri Šteficu i Ivku. Andrija Papa se kao mladi čovjek uključio u društveno-političke procese vrbovečkog kraja, a 1919. godine postao je izvršujući član DVD-a Vrbovec.
Članstvo Andrije Pape u DVD-u Vrbovec iz 1919. godine. Iz zbirke Ivana Vuka iz Križevaca.
Početak političkog djelovanja
Poslije završetka Prvog svjetskog rata i osnivanjem države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca na stanovništvo vrbovečkog kraja sve jači politički utjecaj gradila je Hrvatska pučka seljačka stranka, koju su osnovala braća Antun i Stjepan Radić 1904. godine. U prihvaćanju i širenju političkih ideja HPSS-a u općini Vrbovcu bili su aktivni: Gabro Kosovec i Vinko Boroša iz Celina, Andrija Papa i Andrija Pankretić iz Gaja. Papa je u to vrijeme tek bio na početku političke karijere dok su ostali navedeni u političkom pogledu bili već prilično aktivni. Politička stranka HPSS je 1920. godine promijenila ime u Hrvatsku republikansku seljačku stranku. U Vrbovcu je 31. svibnja 1921. godine bio organiziran veliki zbor HRSS-a na kojem je bio nazočan i sam predsjednik stranke Stjepan Radić. Taj politički zbor slovio je kao najmasovniji skup tog vremena u Vrbovcu na kojem se okupilo mnoštvo naroda iz cijelog vrbovečkog područja i susjednih općina. Uskoro je HRSS kao politička stranka u općini Vrbovec postala dominantna politička opcija i brana jačanju sve izraženije srpske prevlasti. Na lokalnim izborima 1924. godine u kotaru Križevci kandidirao se Luka Medač iz Treme, općina Sveti Ivan Žabno, a zamjenik mu je bio Gabro Kosovec. Iste godine osnovana je Općinska organizacija HRSS-a Vrbovec, a za prvog predsjednika bio je izabran Andrija Pankretić. Poslije provedenih lokalnih izbora HRSS imala je pretežiti utjecaj u općinama Vrbovec i Gradec. Ulaskom Stjepana Radića u vladu Nikole Pašića 1925. godine promijenjen je naziv stranke u Hrvatsku seljačku stranku. Međutim, takav političku kurs HSS-a nije prihvatio Kosovec. koji je 1926. godine prekinuo s političkim djelovanjem i u potpunosti se politički pasivizirao.
Krajem 1920-tih godina najistaknutiji HSS-ovci vrbovečkog područja su: Mato Gotal, Ivan Medverec, Ivan Gaščić, Mato Kolar zv. Domaćina iz Vrbovca te Andrija Papa i Andrija Pankretić. Pankretić je u to doba slovio kao najbolji organizator u stranci, a Papa kao najbolji govornik. Kralj Aleksandar Karađorđević je uvođenjem 6. siječanjske diktature 1929. godine dokinuo višestranački život i daljnje demokratske procese kojom se učvrstila srpska hegemonija u Kraljevini Jugoslaviji. Unatoč tome što je djelovanje HSS-a bilo formalno zabranjeno i što su pojedini prvaci HSS-a prvaci bili i na izdržavanju zatvorskih kazni, u stvarnosti je započelo jačanje stranačke organizacije te povezivanje HSS-a s ostalim građanskim strankama na jugoslavenskom području.
Andrija Papa u društvu članova Ogranka Seljačke sloge Peskovec iz 1937. godine. Iz zbirke Ivana Vuka iz Križevaca.
Zastupnik HSS-a u jugoslavenskoj Narodnoj skupštini
U vrijeme kada je Vlatko Maček bio u zatvoru (1933.-1934.) dolazi do kulminacije razmimoilaženja stavova s Ljubomirom Maštrovićem, utjecajnim članom HSS-a i križevačkim gradskim načelnikom (1926.-1927. i 1928.-1929.). Naime, iznjedrila se ideja da bi novi predsjednik HSS-a trebao biti Maštrović, koji je imao veliku podršku Beograda. U toj inicijativu Maštrović je pridobio i nekoliko utjecajnih članova HSS-a. Najveći protivnici takvoj inicijativu nalazili su se u Vrbovcu, a prije svih Andrija Pankretić. Maček je po izlaska iz zatvora u prosincu 1934., a uoči parlamentarnih izbora 1935., shvatio urotu protiv njega i vrlo brzo se obračunao s Maštrovićem koji je izbačen iz HSS-a. Poslije toga Maštrović je odustao od kandidature na izborima u križevačkom kotaru, a kao svojeg kandidata istaknuo je Andriju Papu koji je time ušao u sferi visoke politike. Na parlamentarnim izborima održanim 5. svibnja 1935. godine za križevački kotar u jugoslavensku Narodnu skupštinu bio je izabran Andrija Papa, kao narodni zastupnik HSS-a. Izborom za zastupnika u Narodnu skupštinu Kraljevine Jugoslavije, Andrija Papa je postao prvi jugoslavenski zastupnik iz Gaja, odnosno s područja općine Vrbovec. To je bio početak njegovog djelovanja na jugoslavenskom političkom području u kojem je njegovo rodno mjesto Gaj i općina Vrbovec postalo poznato na političkom zemljovidu ne samo HSS-a, nego i općenito u hrvatskom/jugoslavenskom političkom životu. Postaje ugledan i poznat u hrvatskom narodu, ali je stekao i znatnu reputaciju i utjecaj unutar vlastite stranke pa tako surađuje i prijateljuje s vodećim ličnostima HSS-a od predsjednika Vlatka Mačeka, udovice Marije Radić pa do hrvatskog književnika Mihovila Pavleka Miškine. Papa status narodnog zastupnika shvaća izuzetno ozbiljno, pošteno, gorljivo i revnosno pa se maksimalno posvećuje političkom životu u širenju politika HSS-a.
Građani su se tijekom 1935. i 1936. godine nezadovoljni postojećim stanjem u svojim općinama organizirano primili zadaće rušenja dotadašnjih općinskih vlasti. U tome je prednjačio Andrija Papa na širem križevačkom teritoriju. Tako je Papa u siječnju 1936. godine, na sajmeni dan, kada se moglo okupiti veći broj ljudi, posjetio načelnika općine Vrbovec u društvu oko 250 ljudi s namjerom da isprate silazak s vlasti postojeće političke garniture. Nakon što je Papa upoznao načelnika s ciljevima okupljenih seljaka njegove općine, načelnik Vilko Kolarić je podnio ostavku i vlast predao u ruke podnačelnika. Potom je Papa s tom načelnikovom odlukom upoznao okupljene, koji su se na njegov poziv mirno razišli svojim kućama. Vrlo je aktivan u osnivanju Ogranaka Seljačke sloge, koji su između dva svjetska rata u općini Vrbovec djelovali u: Dijanešu, Luki, Lonjici, Peskovcu i Vrbovcu Gornjem, pjevački zbor postoji u Dulepskoj, a u Gaju se Ogranak navodi još 1930. godine. Osnivanjem ogranaka po selima kulturno-prosvjetno djelovanje bilo je fokusirano ponajviše na suzbijanje nepismenosti stanovništva. Sukladno smjernicama iz zagrebačke središnjice HSS-a tijekom 1935. prionulo se na formiranju Gospodarske sloge na području općine Vrbovec. Kao i u mnogim inim stranačkim akcijama bili su uključeni Andrija Pankretić, Andrija Papa, Mato Kolar, ali i drugi stranački aktivisti. Isto tako Papa sudjeluje i u osnivanju Hrvatske seljačke zaštite na vrbovečkom području, a pri tome ne zanemaruje ni rodno mjesto kojem pomaže na razne načine.
Jugoslavenski parlamentarni izbori koji su bili su održani 11. prosinca 1938. godine, bili su posljednji izbori za Narodnu skupštinu u Kraljevini Jugoslaviji. Na čelu i nositelj Seljačko-demokratske koalicije, sastavljena od HSS-a i Samostalne demokratske stranke, bio je Vlatko Maček. Za drugi zastupnički mandat u Narodnoj skupštini Andrija Papa je 1938. godine izabran iz kotara Sveti Ivan Zelina. Naime, tada je Vrbovec imao općinski status koji je bio u okviru kotara Križevci.
Andrija Papa u društvu čelnika Hrvatske seljačke stranke u Gradini 1937. godine. Iz zbirke Ivana Vuka iz Križevaca.
Politička pasivizacija za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske
Andrija Papa se nije za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske priklonio ustaškom poretkom, kao što su to učinili neki drugi prvaci HSS-a, nego je ostao vjeran „politici čekanja“, koju je zagovarao predsjednik HSS-a Vlatko Maček. Isto tako nije bio blagonaklon niti prema politici KP Jugoslavije koja se provodila u NOB-u. Od narodnih zastupnika koji su bili izabrani na listi Vlatka Mačeka u prosincu 1938. godine, Papa je između ostalih bio predviđen da bude zastupnik u Hrvatski narodni sabor 1942. godine kojeg je inicirao poglavnik Ante Pavelić. Članovi HSS-a osnovali su 12. listopada 1943. godine Izvršni odbor Hrvatske republikanske stranke seljačke stranke za vrijeme održavanja Drugog zasjedanja ZAVNOH-a u Plaškom koji se priklonio partizanskom pokretu. Papa se u procesu previranja unutar HSS-a nije priklonio osnivanju HRSS-a kojeg je vodio Franjo Gaži.
Krajem 1943. godine Papa se našao u neugodnoj situaciji jer su po selima podijeljeni letci potpisan (odnosno samo zaglavak) s njegovim imenom protiv narodnooslobodilačke borbe, za koje je izjavljivao da su mu to podvalile ustaške vlasti nakon čega je tražio vezi s NOB-om. U tom pravcu je izjavio da će otići u Otočac da se stavi ZAVNOH-u na raspolaganje. Narodni zastupnik Andrija Papa je u vrbovečkom, križevačkom i zelinskom kraju uživao veliki ugled te su njega u svoje redove nastojali pridobiti i ustaše i partizani. Jedno vrijeme tijekom 1943. godine povjerenik za općinu Vrbovec bio je Andrija Pankretić. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Papa je jednim dijelom bio u kontaktima s pripadnicima partizanskog pokreta ili mu je na drugi način pomagao, ali je u suštini bio vjeran i dosljedan uz vodstvo HSS-a. U to vrijeme Papa se sa Pankretićem nalazi u grupaciji koja podržava politiku Vlatka Mačeka.
Politički aktivizam u poraću
Papa nakon završetka Drugog svjetskog rata usmjerava svoje djelovanje na aktivaciju i jačanje političkog programa HSS-a, ali je istodobno bio i svjestan političke situacije premoći komunističke vlasti. Bez obzira na to što HSS nakon završetka Drugog svjetskog rata bio izložen teškoj političkoj presiji komunističkih struktura, nije se dao obeshrabriti nego aktivno i životno sudjeluje u mnogim stranačkim aktivnostima. Uz Papu u općini Vrbovec bili su tada stranački aktivni Andrija Pankretić, Mato Kolar i Ivan Medverec iz Vrbovca, koji je od 1942. do 1944. godine bio načelnik općinskog poglavarstva.
Papa se nalazio u kolovozu 1945. u pregovaračkom timu za sjedinjenje HSS-a i HRSS. U kolovozu 1945. Ivan Šubašić zahtjeva da se u prošireni AVNOJ uključi i Papa. Andrija Pankretić i Andrija Papa početkom rujna 1945. godine sudjeluju na Konferencije HSS-a u Zagrebu, koja je trajala tri dana na kojoj se oštro suprotstavio Ivanu Šubašiću.
Papa se u ljeto 1945. godine nalazi u skupini oko Mire Košutić, supruge Augustina Košutića. Marija Radić i Mira Košutić su se kratko nakon Drugog svjetskog rata 1945. godine nalazile na „političkom vrhu” HSS-a. stranke. One su zajedno pokrenule oporbeno glasilo pod imenom Narodni glas čovječnosti, pravice i slobode. Prvi broj Narodnoga glasa tiskan je 10. listopada 1945. godine u nakladi od 50.000 primjeraka koji je bio odmah rasprodan. Izdanje je bilo uvećano za još 50.000 komada što samo svjedoči o velikom interesu javnosti za novine koje nisu bile pod kontrolom vlasti. No, ubrzo je 23. listopada 1945. godine javni tužitelj donio privremenu zabranu distribucije lista.
Andrija Papa. Iz zbirke Ivana Vuka iz Križevaca.
Mnogi krajevi na zagrebačkom području bili su pod političkim utjecajem HSS-a. Iako je stanje u kotaru Sveti Ivan Zelina bilo je donekle povoljnije za članove Komunističke partije Hrvatske, oni su se pribojavali još uvijek snažnog političkog utjecaja Andrije Pape, bivšeg zastupnika HSS-a i zastupnika u Privremenoj Narodnoj skupštini Demokratske Federativne Jugoslavije. Papa je kao aktivni član vodstva HSS-a djelovao u Zagrebu, ali je isto tako bio angažiran i na području Križevaca i Vrbovca. Papa se zajedno s Kolarom poslije Drugog svjetskog rata zalagao za obnovu rada HKUD-a Petar Zrinski koji je bio stigmatiziran od komunističkih vlasti, koji je djelovao za vrijeme NDH, a koji je obnovljen tek 1969. godine. Članovi Kotarskoga komiteta KPH Križevci pokrenuli su protiv Pape kampanju s ciljem da ga isključe iz Okružnoga odbora Narodne Fronte. To su obrazlagali, da se on, navodno, nije odazvao pozivu za davanje pomoći te da nije htio predati žito. Ipak, pokazalo se da je optužba bila lažna. OK KPH Bjelovar je onemogućio ovakvu netaktičnost svoga članstva, osobito štetnog u vrijeme uoči izbora za Ustavotvornu skupštinu. OK KPH Bjelovar je procijenio da bi Papa, u slučaju da se kandidira, na izborima pobijedio komunističkoga kandidata u Vrbovcu, ali ne i u Križevcima, gdje ga, kako se navodi, narod ne voli.
Papa, Ivan Štefanac i Karlo Žunjević osnovali su posebni fond, osobito za putovanja aktivista po Hrvatskoj i Bosni Hercegovini koji su radili propagiranju apstinencije jugoslavenskih izbora 11. studenog 1945. godine, koji su poznati su još kao Izbori za Ustavotvornu skupštinu Demokratske Federativne Jugoslavije. Veliki utjecaj HSS-a na vrbovečkom području vidio se i nakon izbora 11. studenog 1941. godine na kojem je Andrija Papa pozivao stanovništvo na apstinenciju izbora. Agitacija HSS-a imala je rezultata pa je na području Vrbovca skoro u svim selima izašao manji broj birača na glasanje u čemu je posebno prednjačilo Papino rodno selo Gaj u kojem je glasalo svega 18 do 20 % birača. Stoga je Papa bio okrivljen da je omeo stanovnike dvaju sela da se ne odazovu na izbore 11. studenoga 1945. godine.
Konferencija prvaka HSS-a održana je 15. studenog 1945. godine u Svećeničkom domu u Zagrebu na koji se odazvalo 26 čelnih ljudi stranke, što je bilo razočaravajuće, jer se očekivao dolazak znatno već broj ljudi izvan Zagreba. Na skupu je sudjelovao i Andrija Papa, na kojem se raspravljalo o izborima za koje su se sudionici složili da su bili održani u psihozi straha, pod prijetnjama i nasiljem, te da nije bila omogućena tajnost glasovanja.
HSS apstinira 10. listopada 1946. godine od izbora za Ustavotvorni sabor NR Hrvatske. Međutim, i dalje je oporba, dakle najviše HSS, bio pod kontrolom za vrijeme lokalnih izbora za gradske, kotarske i okružne skupštine 1946. godine. Politbiro CK KPH je 1947. godine označio Podravinu i Slavoniju kao područja u kojima se u Hrvatskoj najjače osjeća rad pripadnika HSS-a. Pri tome su posebno istaknuti: Bjelovar, Čazma, Đurđevac, Kutina i Križevci.
Robijanje zbog političkih uvjerenja
Komunistička vlast se od 1945. godine obračunala s vodećim ljudima HSS-a koji su im u tom razdoblju predstavljali ozbiljniju političku prijetnju, a to su učinili i tijekom 1947. godine i kasnije, nakon čega su zatrli bilo kakav mogući ozbiljniji otpor političke građanske opozicije. Papa je uz političko zastrašivanje doživio i komunističko nasilje jer je bio prebijen uslijed čega je posljedica bila gubitak noge.
Među prvima razglašenima političkim procesima bio je slučaj Andrije Pape koji je bio zatvoren 11. veljače 1947. godine. Bio je optužen zbog privredne sabotaže, vrijeđanja države, državnih organa i državnog uređenja. Andriju Papu, bivšeg zastupnika HSS-a i sudionika partizanskog pokreta, komunisti su optužili za neprijateljski rad, jer se, osim aktivnosti uz vodstvo HSS-a, suprotstavljao potezima komunističke vlasti. Sve navedene inkriminacije na sudu su bile popraćene opširnim elaboriranjem njegove političke prošlosti, vezanost za HSS i politiku Vlatka Mačeka. No, pokazalo se da se radi o pretjeranom radikalizmu križevačkoga komiteta. Papa je na Okružnom sudu u Bjelovaru osuđen 24. svibnja 1947. godine na četiri godine zatvora. Poslije njegovog uhićenja većina njegovih političkih istomišljenika u općini Vrbovec se povukla i distancirala od daljnjeg političkog aktivizma. Među mnogim čelnim ljudima i uglednim članovima HSS-a koji su bili nositelji poslijeratnih političkih aktivnosti, a koji su bili zatvarani i osuđeni, najznačajniji su bili: Ivan Andres, Ivan Bernardić, Rudolf Herceg, Tomo Jančinković, Božidar Magovac, Andrija Papa, Andrija Pavlić, Bariša Smoljan, Ivan Štefanac i Karlo Žunjević.
Papa je zatvorsku kaznu izdržavao u Lepoglavi iz koje je izašao 11. siječnja 1951. godine. Poslije izdržane zatvorske kazne Papa se povlači iz političkog i javnog života i posljednje dane života provodi u obiteljskom krugu u Gaju gdje je preminuo 10. kolovoza 1957. godine. Posthumno mu je 2001. godine priznat status bivšeg političkog zatvorenika u skladu s Zakonom o pravima bivših političkih zatvorenika (NN 34/95).
Andrija Papa pripada iskonskim političarima vrbovečkog kraja, koji nisu preoblačili stranačke kapute zbog primarnih osobnih interesa, nego se do granica svojih mogućnosti, znanja i duše borio za svoja politička uvjerenja i doprinosio ugledu i dignitetu HSS-a na lokalnom i državnom nivou. Bez obzira što je u ratnom razdoblju bio izložen prijetnjama i znatnim političkim i inim pritiscima nije pristupio u članstvo KP Hrvatske ili postao pripadnikom ustaškog pokreta. Iako je bio svjestan da su bile male mogućnosti za ispunjenje svojih političkih i životnih stavova u razdoblju poraća, nije ustuknuo od političkih aktivnosti protivno komunističkom poretku. Nije pognuo glavu i radi svojih političkih uvjerenja i životnog katoličkog svjetonazora robijao je u teškim vremenima, kada se komunistički režim lako obračunavao s političkim oponentima. Andrija Pava predstavlja prvu istinsku političku veličinu vrbovečkog područja u hrvatskim/jugoslavenskim okvirima, koja je proistekla iz seljačke obitelji, koji je svoj politički put gradio na poštenom, časnom i odgovornom osjećaju obavljanja poslova za opću dobrobit razvoja demokracije hrvatskog društva i naroda. Ime Andrije Pape zbog svojeg političkog djelovanja i doprinosa u razvoju hrvatskog pluralizma i demokracije zaslužuje da postane javno i poznato u vrbovečkom javnom životu. Dapače, politička i ina ostavština Andrije Pape zaslužuje i puno više od toga, pa je moguće da se i jedna od budućih vrbovečkih ulica nazove njegovim imenom. Ukoliko se to ne ostvari u Vrbovcu, onda bi se njegovim imenom trebala nazvati jedna od ulica u njegovom rodnom selu u Gaju u kojem je proživio cijeli život i za koji je zdušno bio vezan.
Političko nasljeđe Andrije Pape nastavio je Ivan Vuk iz Križevaca, koji je uvođenjem višestranačja u Hrvatskoj, početkom 1990-tih godina, bio prvi predsjednik Gradske organizacije HSS-a Križevci, prvi županijski predsjednik HSS-a u Koprivničko-križevačkoj županiji, član predsjedništva HSS-a, predsjednik Nadzornog odbora na državnoj razini, tajnik regionalne organizacije HSS-a za sjeverozapadnu Hrvatska itd. Ivan Vuk je za svoje višegodišnje djelovanje u HSS-u i na razvoju hrvatske demokracije primio najviša stranačka priznanja.
Izvori i literatura:
- Miro Haramina, Mira Krnić, Zdravko Krnić, (1981.), Općina Vrbovec Građa za povijest radničkog pokreta, narodnooslobodilačke borbe i socijalističke revolucije, Skupština općine Vrbovec.
- Rudolf Gretić i Ivica Popović, (1956.), Historijski elaborat područja stanice Narodne milicije Vrbovec, Muzej policije, Zagreb.
- Mirošević, Franko. (2015.), HRSS na parlamentarnim izborima 1920. i 1923. U Kraljevini SHS-u u Bjelovarsko-križevačkoj županiji, u: Romana Horvat (ur.). 110 godina Hrvatske seljačke stranke. Matica hrvatska. Povijesno društvo Križevci. Zaklada braće Radić.
- Ivan Peklić Ljubomir Maštrović (1893. – 1962.) – Hrčak – Srce https://hrcak.srce.hr › … Pristupljeno 20.10.2021.
- Ivan Peklić, (2004.), Hrvatska seljačka stranka u križevačkom kraju 1904.-2004., Hrvatska seljačka stranka, Križevci.
- Zdenko Radelić, (1996.), Hrvatska seljačka stranka 1941.-1950.. Hrvatski institut za povijest, MTG consulting, Zagreb, 1996.
- Zlatko Radelić Narodni glas – glas oporbe 1945. https://hrcak.srce.hr › file Pristupljeno 20.10.2021.
- Zdenko Radelić Sudbina pristaša HSS-a u Hrvatskoj 1945.-1950. https://hrcak.srce.hr › file Pristupljeno 20.10.2021.
- „Hrvatskog državnog sabora“ u ustaškoj politici 1942. godine http://iis.unsa.ba › 7-Prilozi-
Članak-Mile-Konjević- Pristupljeno 20.10.2021.
- Razgovor s Ivanom Vukom iz Križevaca, 22.10.2021.
Zdenko Brezarić
