U Ledini je predstavljena knjiga „Kak su delali naši stari“ autora Josipa Bešena iz Vrbovca koji je tako u svom rodnom selu priredio nezaboravno kulturno druženje i zvjezdane trenutke. Naime, u Ledini je po prvi puta u povijesti sela organizirana promocije jedne knjige na kojem su nazočili stanovnici sela, predstavnici društveno-političkih udruga iz Općine Preseka, a i sam načelnik Općine Preseka Martin Martić sa svojim suradnicima.
Moderator predstavljanja knjige bio je Željko Mušak, a na početku je pjesnikinja Ružica Kopsejak recitirala svoje pjesme na kajkavskom dijalektu: Sušenje sena, Brajde,Dojdi i zutra. O knjizi je pričala profesorica Jelena Magoš Kuten koja je napisala predgovor.
–Za pisanje Josipa Bešena o narodnim običajima Ledine i općenito vrbovečkog kraja na kajkavskom narječju saznala sam preko facebooka prije par godina i oduševila me jer je to iskrena i sočna kajkavština. Važno je sačuvati naš hrvatski jezik i naše dijalekte. U knjizi se piše o prijašnjim vremenima i svijetu koji je ostao iza nas, ali je ostao sačuvan u tekstovima ove knjige. Naši starinski običaju izazivaju tople i nostalgične osjećaje kako je nekad bilo i kako se nekad živjelo u ovim krajevima. Knjiga doprinosi bogatstvu kajkavskog narječja vrbovečkog kraja koji ima svoju posebnost u predjelu Lonjice tako i svoju posebnost Ledine, Preseke i drugih mjesta. Ovo je prava književnost koja izaziva emocije i slike kod ljudi koji to nisu proživljavali. Čestitam Josipu Bešenu na knjizi od kojeg očekujem da će nastaviti sa svojim pisanjem pa se možda odluči i na pisanje novela ili romana – istaknula je Magoš Kuten.
Sam autor Josip Bešen naglasio je da se prvo predstavljanje knjige organiziralo baš u Ledini jer su tu i nastale sve priče. – Iskra koja je začela pisanje bio je interes mog sina Gorana za starinske riječi i njihovo značenje. Početak pisanja tekstova na zavičajnom, kajkavskom govoru počeo sam 2018. godine. Pozitivni odjek na moje pisanje me samo inspirirao i ponukao da nastavim s objavom tekstova o narodnim običajima, događanjima, objektima, navikama, radnjama, krajoliku Ledine, Preseke i drugih naselja koji prati kalendarski slijed godišnjih zbivanja. U knjizi je napisano 90 posto mojih sjećanja, a pri pisanju su mi pripomogle i sestra Ljubica Pavliček i Ljubica Petrač. Sestra Ružica Kos je pisala lijepe komentare mojih tekstova, a koji su sastavni dio knjige. Ima još prostora za dopunu mojih tekstova i sjećanja drugih stanovnika Ledine. Sin Dino je iz mojeg računala sve prenio tiskari i nastala je knjiga – rekao je Bešen. Predstavljanje knjige završio je riječima: “Ako nebume i dalje čuvali one kej jesmo, onda nesme niš”.
U knjizi se mogu pročitati sljedeće priče: Hodočasnici na Bistricu, Berba grožđa, Cvjetnica, Vuzem, Đurđevo, Trebitva, Snoboki, Kolinje, Katalenje, Kapelica v Ledine, Sveta barbara, Badnjak i Božić, Fašenjek, Kolci za gorice, Potok Vuna, Cesta, Setva kukuruze, Žetva, Rušenja drveta…
Posebnost ove knjige su i autorove ilustracije u kojima je iskazao i svoj likovni talent gdje je crtao stare kleti i vikendice vrbovečke okolice. Josip Bešen je svojom knjigom ostavio vječni i trajni doprinos u očuvanju od zaborava narodne običaje i kajkavsko narječje svoje rodne Ledine i općenito Općine Preseke.
Domaću atmosferu ledinske dobrodošlice i gostoljubivosti širokoga srca i duše oplemenili su domaći tamburaši Večernja škola izvedbama: Pod brajde, Spoved, Prigorske sem gore list, kao i drugih popevki kajkavskog narječja.
Zdenko Brezarić
