Mrazovac (Colchicum), biljni rod sa 60-ak vrsta iz porodice ljiljana (Liliaceae). To su zeljaste trajnice s podzemnim gomoljem i vrlo kratkom stabljikom. U Hrvatskoj raste nekoliko vrsta, od kojih je najčešći jesenski mrazovac (Colchicum autumnale). Druga imena su mrazova sestrica i leskovik. Raste na vlažnim travnjacima od nizinskih do planinskih teritorija kopnene Hrvatske. Mrazovac cvate krajem ljeta i početkom jeseni cvjetovima sličnima šafranu, od kojeg je puno veći. Upravo je i tu najveća zamka i prijetnja po zdravlje životinja, ali i za ljude, a posebice djece kod kojih je u većini usvojeno uvjerenje da se radi o šafranu. Naime, mrazovac je smrtonosno otrovna biljka, koju se ne smije ni pod kojim uvjetima dirati, brati, presađivati ili na bilo koji način upotrebljavati. Svi dijelovi biljke sadržaju vrlo otrovne alkaloidekolhicin i kolhicein, a naročito sjeme i lukovica.
Jesenski mrazovac raste po livadama oko Konaka i svakako privlače pozornost obližnjeg stanovništva, putnika namjernika i sudionika u prometa. Stanište mrazovca na vrbovečkom području nije često već ga se nalazi na izoliranim područjima kao što je to primjer oko Konaka. Iako je mrazovac otrovna biljka, ona je i autohtono bilje vrbovečkog kraja, koje cvate najkasnije u godini te je zbog toga zanimljivo i primamljivo djeci i ljudima. Mrazovac zaslužuje našu pozornost u zaštiti naše flore, ali je pri tome bitno i primarno da se žitelji vrbovečkog kraja upoznaju, odnosno da budu informirani sa svim pozitivnim i lošim svojstvima mrazovca.
Mrazovac je zeljasta trajnica, koja ima u zemlji, do 20 cm, duboko, smeđu lukovicu. U vrijeme cvatnje mrazovac je potpuno bez listova. Poslije oplodnje razvije se plod, koji zajedno s listovima u proljeće izraste ponešto iznad zemlje. Sjemenke imaju ljepljive bradavice pa se lako zalijepe za noge životinja i tako se šire.
Unatoč tome je mrazovac otrovna biljka koristi se u medicinske svrhe. U rukama liječnika preparati od mrazovca su izvrsno sredstvo protiv jakih napada gihta, ali se koristi i u drugim medicinskim slučajevima. Vrlo otrovan alkaloid kolhicinse mnogo rabio u genetici za izazivanje umjetnih mutacija biljaka jer uništava diobeno vreteno.
Životinje se mogu otrovati lišćem, cvijetom i sjemenjem koje dozri ljeti. Otrovanja su opažena u proljeće i u početku ljeta kod konja, goveda i svinje, a rjeđe i kod ovaca. Rjeđe dolazi do otrovanja u jesen. Znakovi otrovanja pojave se obično nakon 2-6 sati, ali i do 2 dana: gubitak apetita, slinjenje, povraćanje i rjeđe teškoća u gutanju, kolika i proljev. Kod goveda dolazi do nadimanja. Životinje često mokre, a u mokraći se nađu bjelančevine i krv (upala bubrega). Osim toga hvata ih snenost i nesvijest, javlja se drhtanje, slabost i uzetost ponajviše stražnjih dijelova tijela. Životinja na kraju padne, ne može više ustati i razmjerno brzo ugine. Kod goveda se jako smanji količina mlijeka, u kojem se može naći otrov. Kod obdukcije lešine nađe se teška upala želuca i crijeva s krvarenjima i krvavim sadržajem želuca. Ponekad postoji upala bubrega i oštećenje jetre. Zamijećena je punokrvnost mozgovnih ovojnica i degeneracija srčanog mišića.
Od trovanja mrazovcem stradaju mnogi sakupljači bilja koji ga lako zamijene za medvjeđi luk (Alliumursinum). Otrovanu osobu se treba što hitnije odvesti do bolnice radi pružanja što uspješnije prve pomoći. Prvi znaci trovanja pojavljuju se tek nakon nekoliko sati kada je otrov već prešao u krv. Simptomi trovanja su vrlo teški, praćeni grčevitim povraćanjem bez prestanka. Slijedi velika žeđ, grčevi u crijevima i jako smrdljivi proljev. Otkucaji srca su ispočetka usporeni, a kasnije se povećavaju na 150 otkucaja u minuti ili čak još više. Na koncu nastupa obamrlost i smrt osobe. Stoga je potrebno naglasiti da se i kod najmanje sumnje da su djeca jela plodove ili neke druge dijelove mrazovca, potrebno ih je prisiliti na povraćanje, a ako se pojavi grčevito povraćanje, hitno u bolnicu!
Literatura:
ManhnfriedPahov, Velika knjiga ljekovitog bilja, Cankarjovazaložba, Ljubljana – Zagreb, 1898.
mrazovac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 15. 10. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42211>.
Otrovne biljke – Medvednica.info http://www.medvednica.info › 2010/10 › otrovne-biljke
Zdenko Brezarić
