Jack Black: Loše ti se piše – Knjiga koja je umnogome utjecala na bitnike i cijelu beat-generaciju pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, Nećeš se izvući, izdana davne 1926. godine, jedini je roman američkog pisca, lutalice i profesionalnog lopova Jacka Blacka. Ovo autobiografsko djelo čita se kao mješavina avanturističke priče Julesa Vernea i Jacka Londona, pa iako njezin protagonist ne luta dalekim zemljama ni arktičkim prostranstvima, on svoju jednako uzbudljivu avanturu proživljava putujući vlakovima diljem Sjedinjenih Država, u pušionicama opijuma, zatvorima, kockarnicama i kućama imućnih ljudi u potrazi za novcem. Nećeš se izvući zorno i na čitak način prikazuje svakodnevni život lopova i skitnice, korumpiranost tadašnjih sudskih procesa, život u zatvoru, kodeks kriminalaca i Blackovih kolega, uživanje i ovisnost o opijumu, etičke dvojbe protagonista, kao i težak život čovjeka s one strane zakona i morala koji nedvojbeno uvijek završavaju na jedan te isti način.
Jeffrey S. Rosenthal: Kucni o drvo – Kada kupimo srećku, kockamo u kockarnici ili bacamo kockicu u društvenoj igri, je li slučajnost predodređena ili je podređena našem utjecaju? Možemo li išta učiniti da popravimo svoje izglede? Jesu li neke osobe same po sebi sretnije od drugih? Kada se sportski navijači suoče s razočaranjem zbog izgubljene utakmice ljubljene ekipe, zašto su taj poraz smjesta spremni praznovjerno pripisati nekoj kletvi? Ispunjava li njihovo vjerovanje kakvu potrebu? Kada užasne tragedije poput atomskih eksplozija, uragana i tsunamija ubiju tisuće ljudi, postoji li „razlog“ za to? Ispunjavaju li žrtve svoju „sudbinu“? Ili je to samo glupa, užasna i bezrazložna nesreća koja prouzročuje patnju? Zašto mnogi vjeruju u astrološke horoskope, vidovnjaštvo, gatanje, numerologiju i slično? Na čemu se oni temelje? Ima li znanstvenih studija koje proučavaju dokaze o tome? I najvažnije od svega, možemo li odgovoriti na ta pitanja? Kucni o drvo, knjiga uglednog kanadskog profesora statistike, Jeffrey S. Rosentala, nudi odgovor na navedena pitanja.
Stanislav Marijanović: Kako živjeti s kućnim čudovištima – Ako još ne znate, kućna čudovišta su bića koja skriveno žive u našim domovima, spodobe manje ili više napasne, ponekad i opasne, koje nastoje naš svakidašnji život učiniti bar malo složenijim nego što bismo mi to željeli. Svako od čudovišta predstavlja pojedini mogući problem, situaciju, nepoželjnu karakternu osobinu ili naviku. Tu su, primjerice, čudovište bezobzirnosti i sebičnosti, zametnutih stvari, urlanja, proždrljivosti, mraka, kašnjenja, zaboravljanja, ljutnje, nereda, kupovanja i gomilanja nepotrebnih stvari, stresa i mnoga druga. Ona poglavito napadaju djecu, ali i odrasle koji se od njih još nisu naučili braniti. Knjiga je tu da vašoj djeci omogući sresti se na opušten i simpatičan način s nečim što bi moglo izrasti u problem. Vama to može biti pomoć i priručnik u komunikaciji s djecom – ponekad ono što nam se čini složenim objasniti ili shvatiti na zanimljiv i simpatičan način možemo učiniti uz pomoć ove knjige. U njoj svaku temu, svako kućno čudovište, prati i uputa kako ga se osloboditi, kako ga pripitomiti ili čak pretvoriti u kućnog ljubimca. Ovoj su knjizi prethodile tri knjige pod nazivom Kućna čudovišta. Kako i danas za njih postoji veliko zanimanje, a i nakon obnovljenih izdanja više se ne mogu pronaći, objavljeno je ovo novo izdanje – sva tri toma u jednoj knjizi. U njoj su neka od 57 opisanih i oslikanih čudovišta „pomlađena“ tekstom ili ilustracijom, a poneka su zamijenjena novim, aktualnijim rođacima.
Pripremila: Mateja Hrgovan, Narodna knjižnica Vrbovec
