Renia Spiegel: Dnevnik Renije Spiegel – „Zapamti ovaj dan; dobro ga zapamti. Prepričavat ćeš ga sljedećim naraštajima. Od 8 sati ujutro zatvoreni smo u geto. Sada živim tamo. Svijet je odsječen od mene, a ja sam odsječena od svijeta.“ Renia je djevojčica koja sanja postati pjesnikinjom. Ali, Renia je Židovka, živi u Poljskoj, a godina je 1939. Kad Rusija i Njemačka napadnu njezinu zemlju, Renijin svijet se raspada. Djevojčica je odvojena od majke, a njezin život poprima novi oblik – bježi iz rodnoga grada Przemyśla, svjedoči nestancima drugih židovskih obitelji i, u konačnici, nastanku židovskoga geta. Ipak, uz sve ratne strahote, Renia pronalazi i ljepotu koja se krije u poeziji i prvoj ljubavi. Ona i dječak u kojeg se zaljubila, Zygmunt, prvi put poljubili su se nekoliko sati prije nego što su Nijemci okupirali njezin rodni grad. A Zygmunt je onaj koji u njezin dnevnik unosi posljednji zapis. Otkriven nakon sedamdeset godina, Dnevnik Renije Spiegel već se opisuje kao klasik književnosti o holokaustu. Pisan jasnoćom i stilom koji podsjeća na Dnevnik Anne Frank, ovaj je dnevnik izvanredan svjedok ratnim strahotama, ali i životu koji postoji onkraj ratnih mračnih zbivanja.
Ivan Krastev: Što nakon Europe? – Europljani danas, kao i prije stotinu godina, žive u paralizirajućoj neizvjesnosti koja zaokuplja društveni imaginarij. Trenutak je to kada su i politički vođe i obični građani rastrgani između užurbanog djelovanja i fatalističke pasivnosti, kada se nekoć nezamisliva dezintegracija Unije počinje doimati neizbježnom te kada se narativi i pretpostavke koji su još do jučer vodili naše postupke čine ne samo zastarjelima, već i gotovo nerazumljivima. U ovoj provokativnoj knjizi Ivan Krastev promišlja o budućnosti Europske unije i o mogućem nepostojanju te budućnosti. Dok su širom Europe ultradesničarske stranke u usponu, Europska unija je zbunjena i muče je sumnje veće nego ikada dosad. Krastev smatra da će, raspadne li se Unija, logika njezine fragmentacije biti ista kao kod „bankarske panike“, a ne kao kod revolucije. Svrha ove knjige nije spašavanje Europske unije ni naricanje nad njom. Ona nije još jedan traktat o etiologiji europske krize ili pamflet protiv korupcije i nemoći europskih elita. Konačno, ovo nikako nije knjiga koju je napisao euroskeptik. Riječ je o promišljanju nečega što će se vjerojatno dogoditi i analizi toga kako naša osobna iskustva radikalne povijesne promjene oblikuju sadašnje postupke.
Klaus Hagerup: Djevojčica koja je htjela spasiti knjige – Anna voli čitati knjige i svaki dan nakon škole ide u knjižnicu. Dok čita, upoznaje toliko različitih ljudi i uzbudljivih svjetova! Ali što se događa s knjigama koje nitko ne posuđuje? Hoće li biti prepuštene zaboravu? Što se događa sa svima onima koji žive unutar tih knjiga? Anna je sigurna: ona mora spasiti zaboravljene knjige! Ali kako? Djevojčica koja je htjela spasiti knjige šarmantna je i poetična priča o posebnoj ljubavi prema knjigama koju je napisao Klaus Hagerup, jedan od najuglednijih i najnagrađivanijih autora u Norveškoj, lijepo ilustrirana jedinstvenim stilom Lise Aisato.
Pripremila: Mateja Hrgovan, Narodna knjižnica Vrbovec