Laura Purcell: Nijemi pratitelji – Samo nekoliko mjeseci nakon vjenčanja, mlada Elsie Bainbridge ostaje bez svog supruga te odlazi na seosko imanje njegove obitelji pokušavajući stvoriti novi život sebi i svom nerođenom djetetu. No u staroj i zapuštenoj kući, osim čudne i negostoljubive posluge, Elsie pronalazi tajnovite zaključane sobe, zagonetni stari dnevnik, a noću je bude zastrašujući piskutavi zvukovi. Još gore, Elsie pronalazi i čudnovate drvene figure, oslikane da izgledaju poput stvarnih ljudi – a jedna od njih nevjerojatno sliči Elsie. Tko od osoblja pomiče te zloslutne “nijeme pratitelje” posvuda po kući i jesu li se Elsienim dolaskom oslobodile zlokobne utvare prošlosti koje su trebale ostati zauvijek skrivene?
Maryanne Wolf: Čitatelju, vrati se kući – Maryanne Wolf je u svojoj prethodnoj knjizi, Proust i lignja, otpetljala zapetljanu priču o tome kako je ljudski mozak naučio čitati i kako je čitanje promijenilo način mišljenja i emocije čitave naše vrste. Sada kada smo potpuno uronjeni u internet i digitalne uređaje, izuzetno su se promijenili i načini na koje procesiramo pisani jezik. Inspirirana novim istraživanjima, Wolf u knjizi Čitatelju, vrati se kući, promišlja o budućnosti čitateljskog mozga i promjenama u našim sposobnostima kritičkog mišljenja, empatije i promišljanja dok postajemo sve ovisniji o digitalnim tehnologijama. Hoće li sljedeće generacije naučiti kako razviti ključne spoznajne procese poput kritičkog mišljenja, promišljanja i empatije? Svi su ti procesi dijelovi procesa dubinskoga čitanja. Hoće li neprestano aktiviranje naše pozornosti i zahtjevi koje pred nju stavljamo, uz neposredan pristup golemoj količini informacija, promijeniti razvoj naših mentalnih spremnika znanja i negativno utjecati na našu sposobnost stvaranja analogija, zaključivanja i oblikovanja vlastitog mišljenja? Hoće li lanac digitalnih utjecaja na kraju nepoželjno utjecati na sposobnosti kritičke analize i empatije svih građana – na sposobnosti koje su ključni elementi demokracije? Hoće li nas potencijalne promjene u tim sposobnostima učiniti podložnijima lažnim vijestima i demagogiji? Pozivajući se na povijesne, književne i znanstvene izvore, autorica odgovara na brojna pitanja te govori o zabrinutostima i nadama vezanima uz ono što se događa mozgu dok se prilagođava digitalnim medijima.
Emily Haworth-Booth: Kralj koji je zabranio mrak – Bio jednom dječak koji se bojao mraka. To nije neobično jer se većina djece ponekad boji mraka. No ovaj je dječak bio princ, a kada je postao kralj, odlučio je nešto poduzeti protiv mraka. Zabranit će ga. Kraljeva zabrana mraka, postavljanje umjetnog sunca i uvođenje protumračnih zakona čini se kao sjajna ideja. Građani više ne moraju strahovati pred čudovištima, strepiti zbog kriminala ili bilo koje druge nevolje koju donosi mrak. No što će se dogoditi kada građane izludi nedostatak sna i kada se odluče pobuniti? Hoće li se kralj suočiti sa svojim strahom i ugasiti svjetla? Kralj koji je zabranio mrak predivna je priča o tome kako nam je mrak potreban da bismo znali cijeniti svjetlost.
Pripremila: Mateja Hrgovan, Narodna knjižnica Vrbovec
