Alena Mornštajnová: Hana – Nazvan po teti protagonistice ovog djela i temeljen na stvarnim događajima, roman Hana vodi nas u vrijeme između 1933. i 1963. u Češku te prikazuje život triju generacija Židova iz grada Valašské Meziříčí. Kada devetogodišnja djevojčica Mira ode s prijateljima na rijeku igrati se na komadu plutajućeg leda, iako su joj roditelji to strogo zabranili, za kaznu joj za večerom nije dopušteno pojesti desert, princes-krafnu. Ta će se nevina dječja nepodopština ispostaviti tek početkom niza nevjerojatnih i tragičnih događaja u njezinoj obitelji, a Mira će od tog dana postani nepovratno i neraskidivo vezana uz svoju tetu. Njezina je teta Hana ćudljiva, šutljiva i depresivna žena, ali Mira će kroz suživot s njome polako otkrivati kompliciranu i tešku obiteljsku povijest i početi razumijevati zašto je Hana takva kakva jest. Obiteljsko gorko iskustvo u njihovim će životima i dalje plutati poput golemog i nepremostivog komada leda s kojim je sve i započelo. Hoće li se Mira i Hana uspjeti održati iznad površine? Alena Mornštajnová za ovaj je roman morala provesti detaljno istraživanje i zaviriti u povjesničarske spise da bi ispisala ovako vjerodostojnu i dirljivu priču. Mornštajnová je uspjela važnu povijesnu temu obraditi na nov način pa kritika Hanu smatra jednim od najboljih djela koji se bave temom holokausta.
Martin Pollack: Mrtvac u bunkeru – U travnju 1947., u kaotičnim godinama nakon Drugog svjetskog rata, u bunkeru u Alpama u Južnom Tirolu otkrivaju mrtvaca. Na glavi leša vide se dvije prostrijelne rane, a jedna na prsima. Ispostavit će se da su isprave nađene kod njega krivotvorina. Istraživanja na osnovi tetovaže na ruci i brazgotina na licu otkrivaju istinski identitet mrtvaca. Riječ je o dr. Gerhardu Bastu rođenom 1911., pripadniku Gestapa. Preko pola stoljeća kasnije Martin Pollack odlazi u Južni Tirol kako bi istražio okolnosti te smrti. Martin Pollack jedva je poznavao tog čovjeka, ali bio mu je blizak kao nitko drugi – bio je to njegov vlastiti otac. Knjiga Mrtvac u bunkeru autorov je protokol istraživanja okolnosti života i smrti njegova oca. Objektivnim istraživačkim novinarstvom – ispitivanjem svjedoka, traženjem dokumenata, putovanjima na razna mjesta očeva djelovanja – autor dolazi do slike koja nikako nije dobra. Otac je bio na mračnoj strani Drugog svjetskog rata i Holokausta: šef Gestapa u Linzu i visoki oficir SS-a za kojim se tragalo zbog ratnih zločina. Pollackova je knjiga velika zato što živi od unutarnje napetosti između hladnog, doslovno forenzičkog istraživanja i činjenice da se »istražuje« vlastiti otac i to po cijenu katastrofalnih ishoda. Mrtvac u bunkeru jedan je od najvećih dometa suvremene europske publicistike, ali ništa manje i dramatično književno djelo najvišeg ranga.
Lana Letović Perčin: Kišni razdraganci – Ivanka Mazurkijević i Damir Martinović Mrle snimili su album za djecu ‘Kišni razdraganci’, a uz dječju glazbenu priču donose i vizualno ostvarenje glazbenih ideja – istoimenu slikovnicu koja je nastajala u priči o nestašnim Kišnim razdragancima, autorice Lane Letović Perčin.
Pripremila: Mateja Hrgovan, Narodna knjižnica Vrbovec
