Nenad Stojković: Plamen u bezdanu – Radnja romana odvija se usred Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata. Pleter dvije velikaške kuće drži na okupu ostatake ostataka malog hrvatskog kraljevstva pred navalom najveće svjetske velesile Osmanskog carstva. Pozornica 16. stoljeća vodi nas od Jadrana do Levanta, od Beča do Babilona kroz umreženu galeriju careva, vezira, vitezova, kneževa i kneginja, ali i gusara, plaćenika, špijuna i robova. Priča niže avanture, misterije, prevrate, fizičke i mentalne bitke, spletke velesila, lokalnih kneževina i republika. Središnju os tog golemog vrtloga čine sultan Sulejman Veličanstveni i hrvatski ban Nikola IV. Zrinski te njihove glavne uzdanice. Fokalne točke vojski i naroda, ali sami sa svojim demonima i intimnim motivima. Ova višeslojna bogata saga nije samo povijesni, već je i pikarski roman, pustolovni i ratni spektakl, priča o pokušajima ljudskosti i ljubavi u doba očaja i mržnje, drama u potrazi za nadom. Autor sjajno spaja sve ove elemente i dočarava ono što je prošlost ostavila nenapisanim kao putokaz za buduće putnike, svjetionik sjećanja u beskrajnoj noći vremena. Nesrazmjer između nemilosrdnog bezdana i otpora usamljenog plamena preslika je odnosa smrti i života, svijeta i pojedinca, sudbine i slobodne volje. Iskonski dvoboj u kojem svi sudjelujemo, tražimo ono svjetlo u dubini koje nam otkriva tko smo.
Walter Isaacson: Inovatori – Računala i internet među najvažnijim su izumima našeg doba, no malotko zna tko ih je stvorio. Većina inovacija digitalnog doba ostvarena je suradnjom više pojedinaca. U tome su sudjelovali mnogi fascinantni ljudi od kojih su neki bili vrlo pronicavi, a neki čak i pravi geniji. Kako najmaštovitiji inovatori našeg doba oblikuju revolucionarne ideje u stvarnost? Kakvi su to sastojci doveli do njihovih kreativnih uspjeha? Koje su se sposobnosti pokazale najkorisnijima? Kako su predvodili druge i s njima surađivali? Zašto su neki uspjeli, a neki nisu? Ovo je priča o takvim pionirima, hakerima, izumiteljima i poduzetnicima – o tome tko su bili, kako im je funkcionirao um i kako su postali tako kreativni. U uzbudljivoj priči koja se čita bez daha Isaacson je uspio proniknuti u karaktere inovatora koji su pokrenuli digitalnu revoluciju, u to kako su surađivali i postali još kreativniji upravo zahvaljujući sposobnostima za timski rad. U vremenu koje nastoji potaknuti inovacije, kreativnost i timski rad Inovatori opisuju kako se to uistinu događa.
Marija Radonić, Slavica: Zločesta godina – Zločesta godina je slikovnica za stariju djecu koja govori o tome kako su se u Dubrovačkoj Republici velika pozornost i oprez posvećivali epidemijama koje su s vremena na vrijeme napadale Grad. Konkretno je riječ o kugi koja je veliku nevolju prouzročila Gradu, a trajala je od prosinca 1526. do konca 1527. godine. U tih nešto više od godinu dana dubrovački stanovnici postali su svjesni brojnih epidemioloških činjenica i načina za očuvanje vlastitog života i života svojih bližnjih te drugih stanovnika Grada zahvaljujući mudrom upravljanju aristokratske vlasti i njezinih dužnosnika (kacamorti) Gradom i državom. Tekst priče asocijativno se dotiče i našeg vremena upozoravajući da su epidemije neizbježne bile u prošlosti, da se pojavljuju i u našem vremenu i da jedino samokontrolom i poštivanjem epidemioloških mjera, vodeći računa o vlastitoj sigurnosti, kao i o sigurnosti drugih možemo izbjeći fatalne posljedice za čovječanstvo. Ova slikovnica posvećena je svima koji se ponašaju odgovorno u pandemiji Covida-19. Autorice slikovnice su Marija Radonić i Slavica Stojan, a ilustratorica Andrea Vukoja.
Odabrala: Mateja Hrgovan, Narodna knjižnica Vrbovec
