Daniel Defoe: Godina kuge – I neobaveznom čitatelju, koji za Daniela Defoea zna samo iz obavezne »robinzonske« lektire, bit će već nakon nekoliko stranica Godine kuge jasno da je posrijedi jedinstveno svjedočanstvo o velikoj pošasti »crne smrti« 1665. u Engleskoj te da opisi onovremene epidemiološke situacije intrigantno korespondiraju s mjerama tijekom ovovremene, uzrokovane koronavirusom. Ukratko: prva epidemiološka mjera bila je odlazak iz grada na selo, što dalje od žarišta zaraze, a granice okruga moglo se prijeći samo s valjanom potvrdom o »dobrom zdravlju«… Sljedeća mjera bila je održavanje socijalne distance, zabranjena je većina javnih okupljanja te su zatvorene trgovine i tržnice. Glavna mjera, pak, bila je karantena: neki su se samovoljno izolirali, dok su druge zaključavali u njihovim kućama uz stražare za nadzor. Zaštitne mjere donosio je svojevrsni »stožer civilne zaštite« pod vodstvom londonskoga gradonačelnika. Ipak, unatoč svim mjerama, samo u Londonu od te je strahotne »crne pošasti« umrlo oko 100.000 ljudi, otprilike četvrtina gradske populacije. Mrtvih i neizlječivo bolesnih bilo je posvud, kupilo ih se s ulica i iz kuća uglavnom noću te pokapalo u masovnim grobnicama. Govorilo se da je na pomolu »kraj svijeta«, a autor navodi kako je situacija bila toliko jeziva da ju je »nemoguće zorno predočiti onomu koji joj nije svjedočio… no sve sam potankosti pomno zabilježio jer možda jednog dana budu važne onima koji dođu nakon mene, ako ih zadesi ista nevolja. «Nažalost, svjedoci smo, slična je nevolja zadesila cijeli svijet, i zato je prvi prijevod na hrvatski jezik ove dragocjene knjige, stare tri stoljeća, iznimno važan i dobrodošao.
Velimir Grgić: Teorije zavjere 21. stoljeća – Živimo u doba dosad neviđene inflacije informacija, ali i dezinformacija. Posebno je to došlo do izražaja u vrijeme pandemije koronavirusa. O samoj pandemiji i koronavirusu, a potom i o prednostima i manama cjepiva i cijepljenja dobivali smo i dobivamo najrazličitije i najkontradiktornije vijesti iz svih mogućih komunikacijskih kanala. Usporedno s tim pojavile su se i teorije i „teorije“ o 5G mreži, pojavio se i QAnon te dosad nezamisliva razmišljanja o – ravnoj zemlji, ali i pticama „koje zapravo ne postoje, nego su – dronovi“. Što je u toj kakofoniji vijesti istina a što laž, kako smo došli do toga da vjerujemo ili u sve ili ni u što, pokušava nam otkriti knjiga Teorije zavjere 21. stoljeća Velimira Grgića. Jednostavno, pregledno, kronologijski ali i problematski, no istodobno i uzbudljivo Grgić nam – prvi u Hrvatskoj – na jednom mjestu nudi cjelovit pregled i kronologiju fenomena koji su nas doveli do toga da živimo u vremenu kada nijednu informaciju i vijest ne možemo i ne smijemo uzimati zdravo za gotovo. Knjiga je mali, ali učinkovit vodič za snalaženje u suvremenom svijetu u kojem očito ništa nije onako kako izgleda, vodič za snalaženje za sve one koji o vremenu u kojem živimo žele dobiti (napokon) pouzdane i provjerene informacije.
Ivana Ćurić: Sedmero znatiželjnih – Novi roman za djecu i mladež u kojemu se mali i veliki junaci suočavaju s epidemijom koronavirusa. Može se pretpostaviti da će koronavirus biti važna umjetnička tema narednih godina i da nas čeka niz književnih djela na ovu temu, ali je Ivana Ćurić jedna od autorica koja se u svojem romanu prva pozabavila utjecajem koronavirusa na dječje živote. Novi je roman nastavak njezina uspješnog romana za djecu i mladež Folirant u razredu, a autoričini mali i veliki junaci sada se suočavaju s nepoznatom i strašnom bolesti, koja je iz temelja promijenila njihove živote. Radnja romana počinje u veljači 2020., u vrijeme kada se u vijestima govori o bolesti koja se pojavila u dalekoj Kini, a sedmero malih junaka i junakinja, predvođenih Stjepanom upada u nove pustolovne, koje sada nisu samo lokalna priča, već univerzalna – na njihove živote odrazili su se događaji udaljeni tisućama kilometara.
Odabrala: Mateja Hrgovan, Narodna knjižnica Vrbovec
