Sinoć je u Narodnoj knjižnici Vrbovec održano predstavljanje knjige „Ljetopis Pješčanog Okruga“ autora Alda Leopolda. Promocija je održana u sklopu programa kojeg je vrbovečka knjižnica pripremila povodom Mjeseca hrvatske knjige.
„Ljetopis Pješčanog Okruga“ predstavio je prevoditelj Siniša Golub, inače ravnatelj Javne ustanove Međimurska priroda, stručnjak za zaštitu prirode, pedagog i publicist te pokretač brojnih projekata u zaštiti prirode i okoliša. Uz promociju knjige, govorilo se i o tome tko je bio Aldo Leopold i koji je njegov globalni utjecaj na ekološki pokret i zaštitu prirode općenito.
Inače, ovu knjigu kritika smatra jednom od najutjecajnijih knjiga te vrste u povijesti, dok je prevoditelj Siniša Golub naziva “biblijom ekološkog pokreta” te ističe da je do sada tiskana u više od dva milijuna primjeraka. Hrvatsko izdanje knjige u nakladi je tvrtke SmartWay iz Svetog Martina na Muri. Izdanje na 272 stranice donosi 41 esej, a podijeljeno je na tri poglavlja.
Na prijevodu knjige Golub je radio dugi niz godina odlazeći kao gost Zaklade Aldo Leopold u Wisconsin u Sjedinjene Američke Države. – Prevođenje knjige koja ima status biblije ekološkog pokreta veliki je izazov, ali i ogromno vrelo užitka. Kako bi prijevod bio do kraja korektan, prevoditelji moraju surađivati s autorom, a ako on više nije među živima, tada s onima koji njeguju njegovu ostavštinu. Uvijek sam s radošću odlazio u Wisconsin u Pješčani Okrug i dijelove ove knjige prevodio tamo gdje je nastala – pojašnjava Golub.
–41 esej koji je promijenio pogled na svijet prirode, i to ne samo one grandiozne i slikovite prirode nacionalnih parkova, već i prirode na zemljištu farme, u obližnoj šumi, livadi ili u potoku. Etika zemlje treba nam više nego ikad, a ovom knjigom spoznat ćemo da nismo sami kad zbog ekološke savjesti suosjećamo s prirodom oko nas. Teme koje su danas aktualnije nego ikad, Leopold je promišljao već prije 80 godina – naglašava Golub.
Na kraju pogovora u knjizi Golub je istaknuo da će se ona čitati još desetljećima i stoljećima koja dolaze jer je lakše razmišljati uz nekoga tko je o istome razmišljao i mudro zaključivao daleko prije nas i našega vremena. – Dalo bi se zaključiti da je etika zemlje ugrađena u genski kôd svih koji se zaklinju u ljubav prema zavičaju. Ali, nije uvijek baš tako. Posvjedočite i sami Leopoldovim riječima: ništa tako važno kao etika ne pojavljuje se „zapisano“, ona se razvija u umu zajednice mislećih ljudi – poručuje Golub.
