Povodom obilježavanja Dana grada Vrbovca jučer je u Pučkom otvorenom učilištu Vrbovec otvorena izložba pod nazivom „Put čipke“. Riječ je o izložbi troje autora Ljiljane Stanko, Ivana Vinkovića i Vesne Peršić Kovač. Otvorenje je održano u dvorištu učilišta, a događanju su prisustvovali brojni gosti.
Tema ove izložbe je čipka na batiće koja se u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske koristila gotovo isključivo na oglavljima udanih žena. Povijest čipke na batiće seže u 14. stoljeće na području Antwerpena u Belgiji gdje su ju radile uglavnom plemkinje i pripadnice bogatog građanskog sloja. U Hrvatsku su ju donijeli Pavlini. Njihovim posredovanjem znanje izrade čipke preneseno je ženama u ruralnim sredinama. U počecima se čipka kod nas koristila u crkvenim prostorima i na crkvenoj odjeći, a kasnije kao ukras na nošnjama, tradicijskoj odjeći i u kućanstvu, stoji u katalogu izložbe.
Na samom početku otvorenja izložbe okupljenima se prigodno obratila ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Vrbovec Sanja Prijatelj. – Ovakve izložbe su uvijek dobrodošle, a pogotovo povodom dana našega grada jer naš grad baštini puno toga, a između ostaloga i ovakvu vrstu narodne tradicije. Svi oni koji večeras ovdje nisu s nama, mogu doći pogledati izložbu sve do manifestacije „Kaj su jeli naši stari“ do kada će biti otvorena – rekla je Prijatelj.
Ivan Vinković, jedan od autora izložbe, ispričao je kako su uopće krenuli s istraživanjem čipke. – 2016. godine počeo sam voditi KUD Prigorje iz Križevaca i te godine smo počeli s intenzivnim istraživanjem narodnih nošnji u okolici Križevaca. Kako smo obilazili naša sela uvidjeli smo kako su poculice vrlo slične i Bilogorskom kraju i u prigorskom kraju, okolici Križevaca. Sve me više privlačilo da to što više istražimo, da vidimo put odakle su te poculice došle te kako su nastale i samim time vidjeli smo kako je na svim tim poculicama zajednička čipka, čipka na batiću. Tijekom godina prikupilo se sve više građe te je prva izložba bila postavljena u Križevcima, zatim u Koprivnici, prošle godine u Čazmi i sada u Vrbovcu – istaknuo je Vinković te zahvalio autoricama na suradnji.
Prodajom čipke ženama se pružila prilika za poboljšanjem socijalnog stanja i popunjavanje kućnog budžeta. Djevojke su izradom čipke dolazile do sredstava kojima su si mogle osigurati miraz. Krajem 19. stoljeća cvjeta izrada i upotreba čipke na nošnjama Podravine, Bijele Moslavine, Bilogore te kalničkog, križevačkog i vrbovečkog prigorja. Čipku na batiće ili klepanu čipku većinom su radile Međimurke i to u mjestima Sveta Marija, Donji Mihaljevec i Čukovec. Njezina izrada je obnovljena samo u Svetoj Mariji pa je tako dobila naziv svetomarska čipka. Čipka se izrađivala i u okolici Ludbrega te se taj tip čipke naziva ludbreška čipka. Usporedno se izrađivala i u mjestima u kojima se nosila: Potočecu pokraj Križevaca, Vrbovcu, Sv. Ivanu Žabno, Gradečkom Pavlovcu, Preseki i Rakovcu, navedeno je u katalogu izložbe.
– Kada me Ivan nazvao i pitao za suradnju na izložbi, prvo sam pomislila da se tu ne uklapam jer mi na našoj poculici nemamo čipku na batiće jer mi svi znamo te kičaste poculice koje imaju puno mašleka na sebi, ali nema čipke na batiće. No ipak, s obzirom da mi je poznata izrada čipke na batiće, prihvatila sam priključiti se i istražiti područje Gradečkog Pavlovca i Gradeca gdje se isključivo koristila čipka na batiće. Drago mi je da sam prihvatila raditi na tome jer se s vremenom, kroz protekle tri izložbe, došlo do kojekakvih saznanja – rekla je Ljiljana Stanko.
Stariji tip čipke na batiće tzv. prostoručna čipka izrađivala se na dedeku, jastuku dobro napunjenom slamom ili sitnom piljevinom pomoću batića na koje je bio namotan konac preden kod kuće. Bočne strane čipke pričvršćivale su se za dedeka glogovim trnjem. Noviji tip čipke, pa tako i svetomarska čipka, izrađuje se na valjkastom jastuku smještenom u košaricu. Do početka 20. stoljeća i na vrbovečkim poculicama se koristila čipka na batiće. Do danas je sačuvano samo nekoliko primjeraka. Na svima je korištena prostoručno izrađena čipka na batiće, stoji u katalogu.
Okupljenima se prigodno obratio i zamjenik gradonačelnika Grada Vrbovca Marko Belošević te otvorio izložbu. – Zahvaljujem Ljiljiani i Ivanu što su, u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Vrbovec, pripremili ovu izložbu kako bismo vidjeli naše stare nošnje, poculice i sav ovaj dio folklornog asortimana vezanog uz našu starinu. Hvala svima vama koji ste došli na otvorenje izložbe i želim vam ugodan ostatak večeri – poručio je Belošević.
Svečanost su svojim plesnim i pjevačkim izvedbama upotpunili folkloraši i tamburaši HKUD-a Petar Zrinski i Ženski vokalni sastav Lera. Program otvorenja vodio je Želimir Štefanović.
Fotografije i predmete za ovu izložbu ustupili su te na druge načine pomogli: Gradski muzej Križevci, Hrvatski školski muzej, HKUD „Petar Zrinski“ Vrbovec, KUD „Prigorje“ Križevci, IFD „Ogranak seljačke sloge“ Gradečki Pavlovec, KUD „Ivan vitez Trnski“ Nova Rača, Ljiljana Stanko, Ivan Vinković, Gordana Rajtar, Nikolina Jaklinović Ćurić, Elena Stričak, Zdenka Bartol, Suzana Octenjak, Jasna Benedik, Mirjana Vuđan, Margareta Kovačić, Milica Petek, Stela Bajić, Marica Fric, Luka Gudić te Ana Octenjak.
Izložba je realizirana uz potporu Zagrebačke županije i Grada Vrbovca te u suradnji s Hrvatskim školskim muzejom i Gradskim muzejom Križevci. „Put čipke“ može se pogledati u Maloj galeriji POU Vrbovec do 25. kolovoza 2024. godine.
