Sinoć je u Maloj galeriji Pučkog otvorenog učilišta Vrbovec otvorena multimedijalna izložba „Hommage Zagorki“ povodom 150. godišnjice rođenja prve hrvatske novinarke i najčitanije spisateljice Marije Jurić Zagorke. Izložba prikazuje radove jedanaest hrvatskih vizualnih umjetnica: Ivane Bakal, Ane Horvat, Nikoline Ivezić, Zvjezdane Jembrih, Koraljke Kovač, Lee Kralj Jager, Valerije Jakuš, Ivane Ožetski, Gabrijele Šimić, Jane Žiljak Gršić i Nade Žiljak. Autorica izložbe je Sanda Stanaćev Bajzek. Izložba je otvorena do 16. ožujka 2023. godine.
Žena koja je rušila stereotipe, koja je bila ispred svog vremena, koja je anticipirala i nadahnjivala, a čini to i danas. Ne čudi stoga da je devetogodišnji izložbeni projekt FEMININOLOGIJA (čiji idejni i stručni koncept potpisuje Sanda Stanaćev Bajzek) ove godine koncipiran kao Hommage Zagorki i što je upriličeno upravo u Vrbovcu. Zaslužena je to posveta njenom životu i stvaralaštvu, vrijednoj baštini koju je za sobom ostavila, poručuju iz Hrvatske udruge likovnih umjetnika i likovnih kritičara.
Jučerašnju izložbu otvorio je zamjenik gradonačelnika Grada Vrbovca Marko Belošević. Brojnim okupljenima prigodno se obratila i ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Vrbovec Sanja Prijatelj, a izložbu je moderirao Želimir Štefanović. Posjetitelje je s izloženim radovima upoznala autorica izložbe Sanda Stanaćev Bajzek.
– Izložbeni projekt Femininologija začet je u ideji posvete. Posvete ženi i ženstvu, predstavljajući već devet godina stvaralaštvo vizualnih umjetnica. Bavi se ženom, akceptirajući njen višestruki identitet, brojne arhetipove i stereotipe kojima je izložena, pokušavajući umjetnošću proniknuti u ženinu bit i krenuti u potragu za njezinom stvarnom ulogom i značenjem u društvu u kojem živimo. Pri tome nastojeći biti izvan okvira feminističke ideologije, no ne umanjujući vrijednost i važnost njezina nastojanja u zauzimanju za izjednačavanje i ravnopravno vrednovanje ženskog spola. Ove godine, u povodu 150. godišnjice rođenja najpopularnije spisateljice i prve novinarke Marije Jurić Zagorke, poklanjamo joj izložbu kao zaslužen hommage, ili kako bi Zagorka radije voljela reći hrvatski – kao posvetu. Posvetu jednom iznimnom životu i stvaralaštvu kao rijetkom, jedinstvenom iskazu vlastitih života, nemile sudbine razapete između vlastitih želja i tuđih očekivanja, nastojanja da bude žena, ali prvenstveno čovjek, stvaralačkom strašću zarobljena, a idejom oslobođena. Posvetu vrijednoj baštini koju je za sobom ostavila. Postavši heroina, hrabra ratnica koja se borila protiv lažnog morala, društvenog licemjerja i političkog ugnjetavanja – ističe Bajzek.
Podsjetimo, Marija Jurić Zagorka rođena je 2. ožujka 1873. godine na imanju Negovec kod Vrbovca. Svoj prvi članak objavila je 1896. godine u časopisu Obzor. Uz karijeru novinarke, Zagorka se počinje baviti i pisanjem. Najpoznatija je kao autorica povijesnih romana u kojima se isprepliću romantične priče s temama iz nacionalne povijesti. Zagorka se borila protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. Njezine su knjige i danas popularne i vrlo čitane, a neka prozna djela su dramatizirana i ekranizirana. Umrla je 1957. godine u Zagrebu.
