Vrbovec, 22. XI. 1862. – Sarajevo?, 25. XI. 1943.
Prije 160. godina u Vrbovcu je rođen Nikola Berković koji je rano napustio rodno mjesto, ali je stvarao povijest financijskog i bankarskog sustava u Bosni i Hercegovini s kraja 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća. Stoga ne čudi da je ostao takoreći potpuno nepoznat u vrbovečkoj javnoj memoriji te ga se ne spominje u vrbovečkim publikacijama. Međutim, ostavio je impozantnu ostavštinu u izgradnji modernih financijskih institucija u Bosni i Hercegovina pa kao takav zaslužuje da ga upozna cjelokupna javnost rodnoga grada.
Potječe iz ugledne i bogate obitelji Berković koja je u središtu Vrbovca izgradila svratište tj. ugostiteljski objekt u kojem su se putnici zadržavali radi odmora i jela. Obitelj Berković je doprinosila društveno-političkom razvoju života u općini Vrbovec s kraja 19. stoljeća i na početku 20. stoljeća iz koje su proizašli općinski načelnik, liječnik i ine osobe javnog djelovanja. Nikola Berković je rođen u Vrbovcu 22. studenoga 1862. godine. Gimnazijsko obrazovanje stekao je u Zagrebu, a potom je završio Trgovačku akademiju u Grazu. Nakon završetka obrazovanja stjecao je radna iskustva diljem Europe. Najprije je radio u Trstu i Parizu. Od 1883. bio je tajnik Kase željezničkog državnog zajma u Beogradu.
Zatim je svoje profesionalne ambicije i izazove pronašao u Bosni i Hercegovini kojoj je ostao vjeran sve do svoje smrti. Početak izgradnje i funkcioniranje modernih institucija krajem 19. stoljeća u Bosni i Hercegovini u okviru Austro-Ugarske Monarhije zahtijevao je i čitav niz raznih stručnjaka. Tada su u Bosni i Hercegovinu pronašli svoju prilike za zaposlenje i napredak u karijeri mnogi obrazovani ljudi, među kojima je i Nikola Berković, koji najprije kraće vrijeme radio u prosvjeti. Bio je upravitelj trgovačke škole u Brčkom i nastavnik u trgovačkoj školi u Sarajevu. Njegov izniman talenat za financije nije prošao nezapaženo. Za direktora Bosansko-hercegovačke narodne dioničke banke bio je postavljen 1883. godine, kad je imao samo 21. godinu. Godine 1895. prelazi u novoosnovanu Zemaljsku banku za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu, gdje je bio potpredsjednik te dugogodišnji generalni direktor. Banka je osnovana s početnim kapitalom od četiri miliona forinti i dodatnim kreditom u istom iznosu i znatnim drugim privilegijama.
Istodobno je bio predsjednik Trgovačko-obrtničke komore u Sarajevu, osnovane 1910. njegovom inicijativom. Za prvog predsjednika komore izabran je većinskim brojem glasova, a protukandidat mu je bio ugledni trgovac i vlasnik hotela „Evropa“ Grigorije Jeftanović. Na predsjedničkoj poziciji u Trgovačko-obrtničkoj komori uspio je ostati sve do 1932. godine. Bio je potpredsjednik i predsjednik industrijskih poduzeća. Berković se i politički aktivirao, pa je tako nakon prvih održanih izbora 1910. godine u povijesti Bosne i Hercegovine postao virilni član bosansko-hercegovačkog Sabora te pročelnik budžetskog odbora.
Objavio je desetak članaka o pitanjima bankarstva i privrednim prilikama u Bosni i Hercegovini u listovima: Südslavische Revue (1913), Bankarstvo (1924, 1925), Der Morgen (1924) i Bosanska pošta (1929). Njegovi govori o privrednim temama tiskani su u periodicima Izvještaj o privrednim prilikama Trgovačke i obrtničke komore za Bosnu i Hercegovinu (1925, 1926, 1930, 1931), Trgovinski glasnik (1925), Trgovinski list (1925), Zanatlija (1931) te Reflektor (1932).
Živio je na Skenderiji gdje se nalazila njegova čuvena vila poznata pod nazivom Vila Wilkert. Početkom Drugog svjetskog rata u poodmaklim životnim godinama doživio je životnu tragediju. Ustaše su ga pod optužbom da je mason izbacili iz vile i počeli je koristiti kao svoj objekt. Berković je umro u 82. godini života u Sarajevu u jeku Drugog svjetskog rata, 25. studenoga 1943. godine. U Berkovićevu vilu se u veljači 1945. godine uselio zloglasni ustaški general Maks Luburić koji je u njoj napravio zatvor i mučilište. Na vrbovečkom groblju nalazi se grobnica u kojoj je pokopan bračni par Babeta i Nikola Berković.
Nikola Berković je bio neimar modernog bankarstva koji je ostavio neizbrisivi pečat u razvoju financijskih institucija u Bosni i Hercegovini. Bio je jedan od glavnih stupova u izgradnji financijske arhitekture i uspostavi modernog financijskog sektora. Njegova ostavština svrstava ga u znamenite osobe koje su gradile financijski prosperitet Bosne i Hercegovine. Iako je Nikola Berković sva svoje životne i profesionalna ostvarenja i uspjehe ostvario izvan Hrvatske, nema nikakve dvojbe da spada u krug glasovitih Vrbovčana, jer je njegovo ime poznato izvan hrvatskih granica.
Literatura:
- Hrvatski bibliografski leksikon, sv. 1 A – Bj, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1983.
- Hrvatska enciklopedija, sv. 2Be – Da, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2000.
- DanijalHadžović, Ljudi koji su gradili BiH: Nikola Berković, arhitekta modernog bankarstva u BiH, Dnevni avaz, Sarajevo, 21.02.2021., Ljudi koji su gradili BiH: Nikola Berković, arhitekta modernog … https://avaz.ba › BiH › Vijesti
- Historijat | Privredna Komora Kantona Sarajevo https://pksa.ba › o-nama › historijat
Zdenko Brezarić
