Vrbovec, 18. X. 1898. – Vrbovec, 20. XI. 1981.
Ivan Medverec je jedna od ključnih figura u prvoj polovici 20. stoljeća u Vrbovcu, koji je svojom višestrukim angažiranim djelovanjem doprinosio političkom, kulturnom, poljoprivrednom i javnom razvoju života općine Vrbovec.
Nasljeđe imućne vrbovečke obitelji
Ivan Medverec potječe iz ugledne i bogate seljačke obitelji, koji je rođen na Lukovo, 18. listopada 1898. godine u Vrbovcu. Prema usmenoj predaji obitelj Medverec je zbog vojnih zasluga u borbi protiv Osmanlija stekla znatne posjede u Vrbovcu, koje su generacije kasnije uvećavale. Otac Luka bio je napredan i imućan gazda koji se bavio uzgojem stoke i ratarstvom. Prihvaćao je nove metode kod obrade zemljišta za visoku i rentabilnu proizvodnju. Slovio je za inovativnog poljoprivrednika koji je prihvaćanjem novina u ratarstvu uvelike povećao svoje prihode. Luka se također intenzivno bavio i uzgojem svinja, krava i konja. Stoku je otkupljivao na sajmovima i davao seljacima na kooperaciju da ih tove za njegove potrebe, koje je kasnije distribuirao diljem vrbovečkog i križevačkog područja. Obitelj Medverec je otkupljivala zemljište oko Vrbovca radi uzgoja stoke te sijanja žitarica i drugih ratarskih kultura pa su stekli velike parcele zemlje na području Vrbovca Gornjeg. Kod njih su radili mnogi nadničari u obavljanju poljoprivrednih poslova tijekom cijele godine.
Ivan Medverec je završio 4 razreda pučke škole u Vrbovcu. Mobiliziran je za vrijeme Prvog svjetskog rata kao domobran u vojsci Austro-Ugarske Monarhije. Bio je upućen na rusko ratište gdje je bio ranjen u nogu pa je cijelog života šepao. Brak je sklopio s Dragom Gotal s kojom je imao dvije kćeri Ivku i Maricu i sina Ivana. Kao mladi čovjek nastavio je raditi na obiteljskoj poljoprivrednoj tradiciji, koju je postavio njegov otac Luka, koji je bio cijenjen u vrbovečkom kraju.
Angažirani član Hrvatske seljačke stranke
Najistaknutiji članovi Hrvatske seljačke stranke krajem 1920-tih godina na područja općine Vrbovec bili su: Andrija Papa i Andrija Pankretić iz Gaja, Mato Gotal, Ivan Medverec, Ivan Gaščić, Mato Kolar zv. Domaćina iz Vrbovca, Mato Mišain iz Brčevca te Ivan Prevarić iz Lovrečke Velike. Medverec spada u skupinu utjecajnih i poznatih članova HSS-a, koji su kreirali i provodili stranačku politiku ne samo u općini Vrbovec nego i na širem vrbovečkom području. Od 1935. godine Medverec je predsjednik mjesne organizacije HSS-a u Vrbovcu, dok je Andrija Pankretić bio predsjednik Općinske organizacije HSS-a Vrbovec od 1924. godine, a zastupnik u jugoslavenskoj Narodnoj skupštini bio je Andrija Papa od 1935. do 1941. godine.
Medverec sudjeluje u provedbi smjernica HSS-a tijekom 1935. kad se prišloosnivanju Gospodarske sloge na vrbovečkom teritoriju. Tada su po selima izabrani povjerenici, koji su dolazili na stočne sajmove u Vrbovec, gdje su uredovali, klasificirali i određivali cijenu stočnog blaga. Članovi HSS-a u suradnji s povjerenicima Gospodarske sloge su organizirali 1938. godine prikupljane pomoći koja je bila usmjerena u korist izgradnje doma Gospodarske sloge u Zagrebu. Isto tako je također aktivan, zajedno s ostalim čelnicima vrbovečkog HSS-a, kod formiranja Hrvatske seljačke zaštite u općini Vrbovec. U političkom djelovanju puno pozornosti je posvećivao redovnom informiranju o društvenoj zbilji pa je tako rado čitao knjige te redovno novine i druge publikacije.
Aktivni društveni i kulturni djelatnik
U općinskom središtu Vrbovec, između dva svjetska u kojem je tada živjelo nešto više od 1.600 stanovnika, bio je razvijen bogati kulturno-umjetnički, glazbeni, sportski, politički i javni život. Tada su bila aktivna i tri kulturno-umjetnička i glazbena društva: HKUD Petar Zrinski (1912.), Limena glazba (1920.) i Ogranak seljačke sloge Vrbovec Gornji (1937.). Na inicijativu članova HSS-a: Ivana Medverca, Stjepana Bešana, Andre Bašeca, Ivana Gaščića i Đure Bradića, tadašnjeg općinskog činovnika, 10. travnja 1937. osnovan je Ogranak seljačke sloge Vrbovec Gornji. U Ogranku je u početku osnovana i diletantska skupina od 30 članova, zadužena za kulturno-prosvjetni amaterizam.Ubrzo je Ogranak stekao veliki ugled i potporu Vrbovčana i prometnuo se u kreativni čimbenik društvenog i javnog života te značajno utjecao na razvoj prosvjetnih procesa i u bližoj okolici. Pored kulturno-prosvjetnog rada, Ogranak je sa svojim članstvom 1937. pokrenuo organizirano prikupljanje humanitarne potpore za izgradnju obiteljske kuće siromašnoj udovici Terezi Vitez. Humanitarno-materijalna i logistička pomoć te skrb za potrebite ljude slabijeg imovinskog stanja definitivno je Ogranak izdigao na humanitarnoj osnovi i dodatno osnažio njegov značaj u vrbovečkoj sredini. Istodobno je služio i za promidžbu i na okupljanju pristalica političke platforme HSS-a. Ogranak je radio s velikim uspjehom do izbijanja Drugog svjetskog rata u Kraljevini Jugoslaviji kad je prestao s radom 1941. godine,što je značilo i okončanje kulturno-prosvjetnog djelovanja.
Vrbovečki načelnik općinskog poglavarstva
Uspostavom Nezavisne Države Hrvatske 1941. godine u Vrbovcu su u početku članovi Hrvatske seljačke zaštite poduzeli sve mjere da se osigura red i mir, a članovi HSS-a smatrali da će biti sastavni dio nove vlasti. Međutim, nakon što je Vlatko Maček odbio njemački prijedlog da preuzme vlast, uspostavlja se ustaški režim što dovodi do raslojavanja članstva HSS-a, od kojih jedan dio pristupa novom državnom poretku. Međutim, u Vrbovcu ne dolazi do smjene načelnika općinskog poglavarstva jer je na toj funkciji ostao Mato Mišain, koji je tu dužnost kao član HSS-a obnašao, već nekoliko godina ranije još za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Iako je bilo više aspiranata na to mjesto još 1941. godine, do smjene na mjestu općinskog načelnika dolazi tijekom ljeta 1942. godine. Tada su ustaške vlasti umjesto MateMišaina za novog općinskog načelnika postavili IvanaMedverca, koji se odmah 1941. godine priklonio novom režimu.Tijekom 1941. godine i neki drugi vrbovečki HSS-ovci su pristali uz ustašku vlast poput:Vida Fiketa i Stjepana Medverca iz Vrbovca, Andrije Pankretića iz Gaja, Pavla Kutena iz Dijaneša, Stjepana Svečnjaka iz Gostovića itd.Kasnije su neki od njih prekinuli otvorenu suradnju sa ustaškim režimom, kao primjerice Andrija Pankretić.
Kao načelnik općine Ivan Medverec je u studenom 1943. godine bio je biran u ilegalni mjesni Narodno oslobodilački odbor Vrbovec Gornji. Medverec se prikazivao kao simpatizer NOP-a, ali je i dalje bio općinski načelnik, a na toj dužnosti ostao je do početka 1944. godine kada je smijenjen s tog položaja. Za novog načelnika bio je postavljen ustaški tabornik Martin Rečnik iz Gaja, koji je odmah poslije završetka Drugog svjetskog rata bio ubijen od strane partizana, odnosno pripadnika NOB-a.
Oporbeno i kulturno djelovanje nakon Drugog svjetskog rata
Nakon završetka Drugog svjetskog rata bivši načelnici za vrijeme NDH,Mato Mišain i Ivan Medverec su preživjeli političke i ine represalije komunističkih vlasti. I dok se Mišan politički pasivizirao,Medverecse priključuje bloku pristalica okupljenih oko Andrije Pape, Andrije Pankretića i Mate Kolara za očuvanje višestranačkog pluralnog društva. Pri tome su se negativno očitavali protiv postupaka komunističkih vlasti zbog čega su svi postali osvjedočeni protivnici nove narodne vlasti. Andrija Papa je bio uhićen 1947. i osuđen na 4 godine zatvorske kazne, koju je izdržao u lepoglavskom zatvoru, iz kojeg je izašao 1951. godine. Poslije Papinog uhićenja, kao jednog od poznatijih i utjecajnih hrvatskih HSS-ovaca, većina njegovih političkih istomišljenika, ali i ostali oponenti komunističke vlastiu općini Vrbovec su se povukli i distancirali od daljnjeg političkog djelovanja. Tako se i Ivan Medverec pasivizirao u političkom djelovanju. Obitelji Ivana Medverca je nakon rata bilo nacionalizirano/eksproprirano jednim dijelom zemljišta za razne forme od javnog i općeg interesa od strane tadašnjih općinskih struktura.
Ipak Medverec nije mirovao, unatoč teškim poslijeratnim društveno-političkim okolnostima, nastojao je uz preživjele članove Ogranka Seljačke sloge obnoviti djelovanje društva na širenju prosvjete i kulture u Vrbovcu. Na poticaj predratnih članova Ogranka i to primarno: Ivana Medverca, Stjepana Bešana, Ivana Gaščića, Andre Bašeca, te vrbovečkih učitelja: Nedjeljka Bobana, Branka Pavića, Vlade Hladkog i Ivana Floka 1953. godine osnovan je inicijativni odbor u Vrbovcu Gornjem u obiteljskoj kući Ivana Medverca. Obnoviteljsko/osnivačka skupština Ogranka održana je 8. prosinca 1953. godine u prostorijama Osnovne škole Vrbovec. Tada je za predsjednika Upravnog odbora izabran Ivan Medverec, tajnika Stjepan Bešan, blagajnika Stjepan Špoljarec te kao članovi: Ivan Gaščić, Andro Bašec i Vera Mihinec. Osnovane su tri sekcije: muzička – koju je vodio Ivan Flok, folklorna – Branko Pavić, dramska – Nedjeljko Boban i Vlado Hladki.Medverec je na čelnom mjestu uvelike doprinio afirmaciji i omasovljenju Ogranka mladim članovima i na razvoju kulturnog djelovanja. Članovi Ogranka sudjeluju na raznim smotrama folklora od Zagreba, Križevaca pa do vrbovečkog kraja. Ogranak je u svega nekoliko godina djelovanja sredinom 20. stoljeća izrastao u nositelja kulturno-umjetničkog života u općini Vrbovec čije su kulturne kreacije i skrb za folklornu baštinu i nasljeđe narodnih običaja bile uočene i na hrvatskoj razini. U to vrijeme Ogranak je glavni nositelj kulturno-umjetničkog života u općini Vrbovec jer komunističke vlasti nakon završetka Drugog svjetskog rada nisu dozvolile obnovu djelovanja HKUD-a Petar Zrinski.
Tijekom 1960-tih godina obitelj Medverec su posjećivale razne inozemne delegacije koja je bila ogledni primjer uspješnosti poljoprivrednog privređivanja, koja je među prvima uživala i sve blagodati tehnoloških dostignuća u standardu stanovanja. I u smiraju svog životnog vijeka bio je aktivan radeći na obiteljskom gazdinstvu te je u njegovom obiteljskom domu bila organizirano sabiralište mlijeka za Vrbovec Gornji. Nastavio je na unapređenju poljoprivrede koja mu je uz društveno-politički angažman bila smisao njegovog života. Preminuo je 20. studenog 1981. godine u Vrbovcu.
Ivan Medverec je dio vrbovečke povijesti koja je stvarana u teška vremena po hrvatski narod, u razdoblju strahota Drugog svjetskog rata i represalija poraća, koji je svojim društveno-političkom, kulturnim, poljoprivrednim i inom djelovanjem zaslužio javnost vrbovečkog života.
Literatura:
- Zdenko Brezarić, 2020., Ogranak Seljačke sloge Vrbovec Gornji (I. dio), Vrbovečke novine br. 84.
- Zdenko Brezarić, 2021., Ogranak Seljačke sloge Vrbovec Gornji (II. dio), Vrbovečke novine br. 85.
- Josip Hršak, 1991., Gradec. Katolički župni ured Gradec.
- Rudolf Gretić, 1956., Historijski elaborat područja stanice Narodne milicije Vrbovec, Muzej policije. Zagreb.
- Tvrtko Zebec, 1995., Kulturni identitet vrbovečkoga kraja u scenskom folklornom izrazu, u: Branko Čegec (ur.), Vrbovec u prošlosti i sadašnjosti, Vrbovec, Matica hrvatska Vrbovec.
- Spomenica Ogranka Seljačke sloge Vrbovec Gornji, kod obitelji Dragice Mezdjić, Vrbovec.
- Razgovor s Dragicom Mezdjić iz Vrbovca, 14.11.2021. godine
Zdenko Brezarić
