Brčevec selo roda vrbovečkog kraja

0
Komunalac add

Svjetski dan roda

Svjetski dan roda obilježava se 24. kolovoza kao Dan zaštite roda kojim se skreće pozornost na opadanje njihovog broja zbog nestanka prirodnih staništa. Bijela roda, Ciconia ciconia, ugrožena je životinjska vrsta u Hrvatskoj. Ljudi u Hrvatskoj su svojim aktivnostima izravno krivi što rode sve više nestaju uslijed isušivanja vlažnih područja, prenamjene pašnjaka, upotreba pesticida te promjenama staništa do kojih dolazi zbog moderniziranja poljoprivrede. Stoga opstanak roda izravno ovisi o našem načinu života i njihovog prihvaćanja kao dio naše svakodnevnice. U Hrvatskoj broj roda se procjenjuje na oko 1.300 parova u selima dolina rijeka Drave, Save i Dunava. Gotovo ih se polovica ili oko 550 parova gnijezdi uz rijeku Savu zbog ih najviše ima na području Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije. Selom s najviše roda na teritoriju Zagrebačke županije smatra se Donja Kupčina u Općini Pisararovini, gdje je donedavno bilo 40-ak rodnih gnijezda

Brčevec drugo selo po broju roda u Zagrebačkoj županiji

 Selo Brčevec koje je nadovezuje na gradsko središte Vrbovec preko Ulice Ivana Gorana Kovačića je zapravo predgrađe Vrbovca. Brčevec je prije bio poznat po bogatom sportskom životu jer su ranije djelovala dva nogometna kluba Napredak i Lokomotiva te streljačko društvo. Doduše, Napredak i Lokomotiva nisu svoje utakmice igrali u Brčevcu nego većinom na igralištu Đurište u Martinskoj Vesi, koje je prije 70-tak godina izgradila MI PIK Vrbovec. U Brčevcu su sada perjanice društvenog života DVD Brčevec i Izvorna folklorna skupina Brčevec.

Međutim, Brčevec je u međuvremenu postao poznat i po tome što u njemu već godinama egzistira najveća kolonija bijelih roda u vrbovečkom kraju, odnosno kao drugo mjesto u Zagrebačkoj županiji po broju roda. Naime, najviše ptića bijele rode unazad par godina prstenovano je u Donjoj Kupčini pa u Brčevcu. Bez obzira što su postolja za izgradnju gnijezda postavljena na električne stupove od strane ljudskih ruku u Brčevcu, rode i dalje neumorno grade vlastita gnijezda bez ljudske pomoći.

U Brčevcu se nalazi 14 rodinih gnijezda, postavljenih na električnim stupovima, koja su raštrkana po cijelom selu. Najveća koncentracija roda se ipak nalazi u Ulici Dudjak u kojoj ima 6 gnijezda i Branimirovoj ulici s 2 gnijezda. U Ulici Dudnjak takoreći na svakom drugom električnom stupu nalazi se gnijezdo roda. Prema usmenoj predaju ulica je prozvano zbog bijelih dudova kojih je bilo ranije u većem broju u toj ulici. Na žalost dudova više nema jer su ih starosjedioci posjekli, a doseljenici su sadili razna drveća i voćke, ali nisu sadili sadnice duda. Rodu duda pripada oko 10 vrsta. U Hrvatskoj se uzgaja: bijeli dud (Morus alba), crni dud (Morus nigra), crveni dud (Morus rubra). U svakom slučaju dud je više korisno drvo koje se može iskoristiti na različite načine. Od plodova crnoga duda se priređuje se sirup, koji se upotrebljava u ljekarništvu ili se od plodova duda peče rakija (dudovača). Dud je čvrsto, tvrdo, žilavo i trajno drvo koje se upotrebljava se u kolarstvu, tokarstvu, bačvarstvu ili u gradnji. List bijeloga duda služi kao hrana gusjenici dudova svilca. Prema tome bilo bi vrijeme da barem jedna obitelj iz Ulice Dudnjak posadi drvo po kojem ulica nosi ime.

Obitelj Anka i Goran Baček iz Ulice Dudnjak su u povodu svojih miroljubivih sustanara roda izjavili. -I prije su bile rode prisutne u našem selu, ali u Ulici Dudnjak pronašle su svoj dom i sagradile gnijezda unazad nekoliko godina. Doslovce na svakom drugom stupu u našoj ulici nalazi se gnijezdo roda. Ove godine su rode u četiri gnijezda imali mlade ptiće koji su odrasli. U petom gnijezdu su se naselile rode koje su stigle kasnije pa nisu stigle imati potomstvo. Po tome od 6 gnijezda samo je jedno ove godine bilo prazno, ali očekujemo da će se idućih godina i u to gnijezdo naseliti par roda. Kod nas dolaze ornitolozi iz Zagreba koji prstenuju mlade rode i vode o njima razna istraživanja. Ponosimo se time što su rode pronašle dom u našoj ulici, jer je Brčevec veliko selo s nekoliko ulica. Rode su postale naše domaće životinje koje šetaju našom ulicom, zastajkuju u prolazi kad se susretnemo s njima, zalaze u naša dvorišta i jednostavno smo se privikli jedni na druge. U 30-tak obiteljskih kuća u Ulici Dudnjak caruje suživot s bijelim rodama koje su tako postale sastavni dio naše svakodnevnice i zaštitni znak cijelog Brčevca. Doduše nije uvijek lijepo čuti klepetanje roda, naročito u jutarnjim satima, ali prirasle su nam srcu. Tužno ih gledamo kada nas krajem kolovoza, oko Rokova, napuštaju i veselimo se njihovom ponovnom povratku iduće godine uoči Josipova. Rode su postale neodvojiv dio našeg životnog puta u kojem učimo našu djecu o zaštiti roda, ali i općeniti zaštiti biljnog i životinjskog svijeta. Uz njih smo se i mi samo promijenili i izgradili se kao bolji ljudi koji jer uvažavamo bijele rode i ekološki drugačije gledamo na budućnost našeg svijeta. Ulica Dudnjak vodi u pravcu obližnje šume Greda koja je bogata biljnim i životinjskim svijetom – rekli su Anka i Goran Baček.

Projekt bijela roda u Zagrebačkoj županiji

Bijela roda predstavlja simbol suživota čovjeka i prirode koja ujedno čini i dio identiteta hrvatskog sela. Projektom „Bijela roda u Zagrebačkoj županiji“ nastoji se smanjiti mogućnost uklanjanja rodinih gnijezda s objekta, te smanjiti troškovi sanacije vlasnicima objekata. Naime, taj projekt je iniciran zbog stvarne štete koje uzrokuju gnijezda bijelih roda, težine i do 100 kg, na krovovima obiteljskih kuća, štagljeva, štala i sjenika svojom težinom. Na području Zagrebačke županije projekt od 2009. godine provodi JU Zeleni prsten Zagrebačke županije, uz financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U sklopu tog Projekta, izrađuje se Registar gnijezda i gnijezdećih parova bijelih roda koji obitavaju na teritoriju Zagrebačke županije. U 2013. godini evidentirano je oko 220 aktivnih parova roda na objektima i stupovima. U okviru Projekta isplaćuje se naknada u iznosu od 700 kuna. Vlasnici objekata koji na svom objektu (kuća ili gospodarska zgrada) imaju gnijezdo bijele rode, a do sada nisu sudjelovali u projektu, trebaju kontaktirati Javnu ustanovu Zeleni prsten radi prijave gnijezda na broj telefona: 01/6111-552  ili e-mail: boris@zeleni-prsten.hr

Prstenovanje roda na području grada Vrbovca

Tijekom 2013. godine provedeno je istraživanje populacije bijele rode u istočnom dijelu Zagrebačke županije. U okviru istraživanja provedeno je prstenovanje 105 mladih ptića bijele rode koje je vodio vodio licencirani prstenovač Hrvatske prstenovačke centrale Luka Basrek, uz potporu članova Ornitološke sekcije Udruge studenata biologije – BIUS. Rode se obilježavaju prstenima s oznakama koje ne nosi niti jedna druga ptičja vrsta na svijetu.Prstenovanje je provedeno u slijedećim vrbovečkim naseljima: Luka, Novo Selo, Vrbovec, Cerje, Poljana, Poljanski Lug, Prilesje, Brčevec, Vrbovečki Pavlovec, Gostović, Samoborec, Peskovec, Negovec i Lonjica. Prema podaci za 2013. godinu u Zagrebačkoj županiji broj aktivnih gnijezda na objektima i stupovima bio je 229. Gradovi/općine s najvećim brojem gnijezda: Grad Vrbovec (59), općina Pisarovina (32) i općina Dubrava (31). Gnijezda s najviše mladih roda: selo Dragošička u općini Rugvica (5 roda) i selo Brčevec u Gradu Vrbovcu (5 roda). Najviše ptića bijele rode 2017. godine prstenovano je u Gradu Vrbovcu, čak 69, zatim u Općini Pisarovina 49, te u Općini Dubrava 43. Od naselja dominira Donja Kupčina s 49 ptića, Brčevec s 28 i Donja Zdenčina s 24 prstenovana ptića.

Ekološki projekt zaštite roda i bioraznolikosti vrbovečkog kraja!?

 Kako su rode izabrale Brčevec za svoj dom gdje na svijet donose svoje mlade, možda nije na odmet da se u Brčevcu pokrene ekološki projekt zaštite roda, svojih pernatih sustanara i općenito bioraznolikosti vrbovečkog kraja. Svojedobno su se Brčevčanke i Brčevčani maskirali u rode i po ljepoti svojih kreacija bili nagrađivani na vrbovečkom maskenbalu. Ekološkom akcijom bi se dodatno senzibilizirala svijest o potrebi zaštite bijelih roda. Iako svjedočimo da se još uvijek otkrivaju nove biljne i životinjske vrste, svjedočimo isto tako i o njihovom dramatičnom izumiranju. Dosadašnji napori o očuvanja bioraznolikosti na planetu Zemlji nisu na onoj razini koji bi osiguravali idućim naraštajima normalan život. Još uvijek nezasitni i sebični profiti interesnih elita i grupacija usmjereni su protiv opće stabilnosti i prirodne ravnoteže na planetu Zemlja.

 

Dakako, da je potrebno kontinuirano djelovati na učvršćivanju ekološke svijesti kod svih naraštaja Vrbovčana o zaštiti bioraznolikosti, očuvanja autohtonih životinjskih i biljnih vrsta vrbovečkog kraja. Tako se istodobno vrši i promoviranje Vrbovca kao zelenog grada novih naraštaja u kojem će se kvaliteta života usmjeriti u suživotu s prirodom. Osim roda u Brčevcu koje su postale zaštitni znak sela, od ptica se nalaze vrapci, sjenice, lastavice, grlice pa do vrana, gavrana, svraka, ševa, golubova, čaplji, ali i fazana i jastrebova. Brčevec je tako postalo, uz susjedno selo Savska Cesta, te uz Prilesje, Poljanu i Poljanski Lug pravi ornitološki raj jer je taj predio bogat močvarnim područjem, jezerima, potocima i kanalima uz koje se nalaze gajevi, šumarci i šume i mnogo izvora ptičje hrane.

Više je nego očito da rode žive samo uz dobre, poštene, mirne i vrijedne ljude kakvi su u Brčevcu, a posebice u Ulici Dudnjak jer inače ne bi gradile tamo gnijezda i podizala svoja potomstva.

 

Zdenko Brezarić

 

 

Komentiraj

Molimo Vas da unesete svoj komentar
Molimo Vas da ovdje unesete svoje ime